Kalendar radova

Maj je mjesec punog pravog proljeća, mjesec cvijeća i bujanja vegetacije. Nije slučajno da ga je naš narod zvao još carski, cvijetni, cvjetnik i cvjetalj. Ovaj mjesec je dobio ime iz mitologije, odnosno u čast starorimske boginje Maje, koja je bila majka Merkura i žena Vulkanova. Maja se slavila u vezi sa poljoprivredom, prirodom i proljećnim novim životom. U njenu čast priređivane su razne svečanosti. Međutim, klimatološke statistike govore da je ovaj mjesec nekada znao itekako neprijatno iznenaditi hladnoćom, a u brdsko-planinskim krajevima zna čak i snijeg zabijeliti. Poljoprivredni stručnjaci tvrde da ni visoke temperature u maju ne donose radost. Jer, visoke temperature vazduha i zemljišta pogoduju razvoju bolesti i štetočina.

Boje proljeća
Početkom maja biljni svijet je u punom razvoju, pogotovu u voćarstvu gdje se zameću mladi plodovi, pa majske vrućine mogu nanijeti ozbiljne štete. Uz visoke temperature obično ide i manjak padavina što skupa ne pogoduje poljoprivrednim usjevima.

- Najbolje bi bilo kada bi se u maju vremenske prilike „držale“ klimatoloških prosjeka – naglašava poznati banjalučki meteorolog Nebojša Kuštrinović. – Maj na našim geografskim širinama donosi 50-tak i više sati sunčanog vremena, više nego što je to slučaj sa aprilom. Ukupna količina sati sunčanog vremena veća je za 20 do 30 odsto. Zahvaljujući tim činjenicama, srednja mjesečna temperatura vazduha je za četiri do pet stepeni Celzijusa više nego u aprilu. Iako je oblačnost u maju manja nego u aprilu, kiše su češće i jače, pa je ukupna mjesečna količina padavina veća. Često ih prati grmljavina, a moguća je pojava i olujnog nevremena.

U polju: Posljednji sjetveni radovi

Početkom maja završava se sjetva kukuruza i kasnih jarih usjeva. U brdsko-planinskim krajevima sjetva počinje kasnije pa se i završava dvije-tri nedjelje poslije rokova koji se smatraju optimalnim za ravničarske krajeve. Ukoliko je kukuruz, a i drugi jari usjevi, sijan bez precizne sijačice, sada se prorjeđuje na potreban broj biljaka. Ako su usjevi blijedi i zaostaju u razvoju, mogu se u maju prihraniti. Jara strna žita, ako su jako zakorovljena, prskaju se herbicidima, a ako su slabog rasta, prihranjuju se mineralnim đubricima. Suncokret i soja prihranjuju se i međusobno kultiviraju (praše). Najbolje je ako se obje te radnje spoje u jednu pomoću kultivatora. Prihranjuju se livade i pašnjaci.

U drugoj polovini maja kose se prvi usjevi namijenjeni za ishranu stoke – krmni kelj, mješavine grahorica i žitarice, ozimog graška i žitarica, travne i travno-djetelinske smješe, crvene djeteline i lucerke. Vrijeme kosidbe je kada su biljke u fazi cvjetanja ili pred samo cvjetanje jer im je hranljiva vrijednost tada najpovoljnija. Maj se inače naziva cvjetnim mjesecom.

Sredinom maja, kada temperatura zemljišta dostigne 15 C vrijeme je sjetve heljde. Osim kao glavni usjev, može se sijati i kao postrna kultura zbog kratke vegetacije od 80 do 90 dana. Vrlo je skromnih zahtjeva prema zemljištu, đubrenju i njegovanju. Kao i druge kulture, ne podnosi monokulturu i iznimno je dobra pretkultura za sve ratarske kulture jer kod uskoredne sjetve dobro guši korove. U predsjetvenoj pripremi tla poželjno je dati 200 kg/ha NPK 15-15-15. Sije se žitnom sijačicom na razmak redova od 12 do 15 ili 45 do 50 cm; u uskorednoj sjetvi utroši se 80 do 100 kg/ha sjemena, a u širokorednoj sjetvi 40 do 60 kg/ha sjemena. Valjanje se poslije sjetve obavlja ako je zemljište suvo. Nakon obilnijih padavina i eventualne pojave pokorice potrebno ju je uništiti drljačom.

U povrtnjaku: Posla preko glave

Maj bi mogao da se nazove mjesecom sadnje koja, ako to uslovi dozvole, može da počne već krajem aprila. Sade se krastavci, paradajz, paprika, lubenice, srednje rane kupusnjače. Krastavac – najčešće za preradu, kornišoni, zatim tikvice, dinje i lubenice mogu da se proizvode i direktnom sjetvom na otvorenom polju ako je zemljište zagrijano na oko 16 stepeni Celzijusa. U maju se sije i bamija. Prihranjuje se, okopavaju i štite od bolesti i štetočina paprike i paradajz – prije punog cvjetanja, iz direktne sjetve, te lukovi, boranija i pasulj. Za berbu pristiže rani grašak, srebrenjak, zimski luk, ljetna rotkva, spanać, rotkvice, salata. Početak je sjetve za uzgoj rasada kupusnjača za kasnu proizvodnju.

U staji: Stoka na pašnjaku

Pašnjaci puni hrane

Sva stoka počinje da se hrani zelenom hranom pri čemu se mora voditi računa da ne dođe do nadimanja. Nadun kod životinja nastaje usljed naglog i prekomjernog nakupljanja gasova u buragu. Oboljenje najčešće prouzrokuje zelena ili hrana koja lako previre. Iskusni stočari znaju da u ishrani životinja treba izbjegavati rosnu travu, uvelu i vlažnu detelinu ili travu koja je nekoliko sati pokošena stajala na gomili. Uprkos tog saznanja ipak je u maju često nadimanje goveda i ovaca kada se stoka naglo počinje hraniti zelenom hranom. Nadun, svaki stočar mora da zna, valja što hitnije liječiti, jer naduta životinja vrlo brzo ugine usljed ugušenja. Najjednostavniji postupak za spašavanje ugroženih životinja je masaža obje slabine gužvama slame. Za vrijeme masaže prednji dio tijela životinje treba da je uzdignut, jer se tako omogućava lakše izlaženje gasova iz buraga. Korisno je i polivanje slabina hladnom vodom i stavljanje ledenih obloga. Praktikuju se i razni načini izazivanja povraćanja. Ako svi postupci ostanu bezuspješni, preporučuje se probadanje buraga. To se čini na najizbočenijem mjestu lijeve slabine posebnim šiljkom koji se naziva trokar, uz sredinu između posljednjeg rebra, kuka i leđnih pršljenova. Šiljak trokara prilikom uboda treba da je uperen prema laktu prednje desne noge. Mjesto uboda prethodno se mora ošišati i očistiti alkoholom. Ukoliko gasovi izlaze suviše naglo, njihov tok može se regulisati stavljanjem prsta na otvor trokara. Ovo je veoma važno učiniti jer ako se dozvoli naglo izlaženje gasova, nastaće poremećaj u radu srca i životinja se može onesvijestiti.

Pri davanju zelene deteline, ili nešto kasnije, stoku pojiti. Preporučljivo je da se mladoj ždrebadi uz pašu doda i nešto zobi. Mlada goveda, ostali podmladak i rasplodna grla, treba što više da budu na pašnjaku.

U voćnjaku i vinogradu: Obrada zemljišta

Nastavlja se obrada zemljišta u voćnjacima, matičnjacima, rastilima i sjemeništima. Između redova treba obaviti drugu plitku obradu zemljišta, a u redu drugo prašenje. Krajem mjeseca obaviti i treću plitku obradu zemljišta između redova. Prorjeđuju se plodovi voćaka. Uklanjaju se suvišni mladari u mladim zasadima u cilju formiranja uzgojnih oblika. Obavlja se kalemljenje očenjem na budni pupoljak. Zaoravaju se biljke za zelenišno đubrenje. Beru se plodovi raznih sorata jagoda i trešanja. Ukoliko gajite maline, u maju vas čekaju brojni poslovi: zaštita od bolesti i štetočina (prije i poslije cvjetanja), drugo prihranjivanje azotnim đubrivima, plitka površinska obrada, unošenje pčelinjih društava u zasade radi boljeg oprašivanja i njihovo iznošenje tamo gdje je cvjetanje završeno, njega mladih zasada, iznošenje sijanaca iz staklenika i sadnja u selekcijskom polju, postavljanje pomoćnih naslona za sortu „miker“ i zelena rezidba.

U ovom mjesecu počinje se sa tretiranjem vinove loze protiv plamenjače i to sredstvima na bazi bakra, karbonata ili fungicida koji su dali odličan rezultat (mikal, ridomil).

U vrtu i na okućnici: Košenje jednom nedjeljno

Održavanju travnjaka u maju mora se posvetiti posebna pažnja. Nastaviti sa košenjem, češće kositi i smanjivati visinu košenja, ako je potrebno, kako se ljeto bliži, na ljetni nivo košenja. Sa košenjem jednom nedjeljno započinje se u maju. Od svih sezona, ovo je najbolje vrijeme za primjenu standardnih ili hormonskih herbicida ili pijeska za travnjak. Treba obratiti pažnju na primjenu herbicida, trava treba da je suva, zemljište vlažno i lijepo vrijeme. Ako je suša, ili se pak ona očekuje, navodnjavati travnjak orošavanjem (sa rasprskivačem). Vrijeme je za okopavanje biljaka u vrtu. Ako je vrijeme toplo, početi zalivanje. Krajnje je vrijeme za sjetvu ljetnog cvijeća, ako to nije učinjeno u aprilu.

U drugoj polovini maja nema više opasnosti od mrazeva, pa se na otvorenom mogu saditi sve vrste ljetnog cvijeća. Na ružama treba rezati izboje. Vrt redovno zalivati, naročito grmlje i i drveće posađeno tokom iste godine. Ukoliko sakupljate ljekovito bilje, ima ga u izobilju. U maju se sakupljaju: hrastov lišaj, podbjel. glog, trn, ljubičica, jagorčevina, božur, bokvica, bunika, gorocvijet, đurđevak, kamilica, kopriva, digitalis, matičnjak, majčina dušica, lipa, rastavić, žalfija…

Narodni običaji vezani za maj

Iza mokrog maja ide suvi juni, a iza suvog maja ide mokar juni. Majska zora sve nagoni, a majski mraz sve razori. Majske kiše sve više, to i žita i vina sve više. Kišovit maj, berićet svim usjevima. Mnogo grmljavine u maju, berićetna godina. Mokar maj, svim usjevima raj.