Home » Povrtarstvo (page 5)

Povrtarstvo

Dobre i loše komšije u bašti

Odavno je poznato da pojedine vrste povrća slabije uspijevaju kad u njihovom prisustvu rastu pojedine kulture. Zato treba obratiti pažnju pri organizovanju rasporeda u bašti. Grašak se slaže sa krastavcem, šargarepom, kukuruzom, rotkvom i tikvicama. Slabije uspijeva uz pasulj, luk, krompir i paradajz. Krastavac dobro raste uz mahune, grašak, luk i kukuruz. Ne podnosi blizinu rotkvice, krompira i paradajza. Kupus ...

Više »

Bamija – povrće koje zaslužuje veće površine

Na bosanskohercegovačkim prostorima  bamija je povrće od kojeg se spremaju mnoga popularna jela. Još uvijek se malo gaji iako je na dobroj  cijeni. Za povrtlare koji vole da gaje veliki broj povrtarskih vrsta  to je pravi izbor. Spada u toploljubive poljoprivredne kulture. Uaostalom,  njena postojbina je Afrika. U naše krajeve je stigla sa istoka s Arapskog poluostrva preko Turske. Sada ...

Više »

Proizvodnja povrća za cijelu regiju

Napisao: Radoje Tasić, „Glas Srpske“ Braća Nebojša i Njegoš Stojanović najpoznatiji proizvođači povrća u Višegradu postojeće plastenike proširili su ma 200 metara kvadratnih pa se nadaju da će udvostručiti proizvodnju i uspjeti paradajzom snabdjeti cijelu regiju. – Pod plastenicima smo pošle godine proizveli deset tona paradajza, tri tone krastavaca i paprike ajvaruše i desetak tona krompira na otvorenom prostoru – ...

Više »

Bundeve

Malo gajeno povrće Neki naučnici poljoprivredne struke bundevu svrstavaju u povrće, drugi – ne! Bilo kako bilo, ona se gaji na našim prostorima, same ili u kukuruzu kao međuusjev.  Možda bi im se moglo pokloniti više pažnje. Mnogi poljoprivrednici se trude da proizvedu što veću i težu bundevu, a oni koji je koriste kažu da takvi džinovski plodovi nisu toliko ...

Više »

Organska proizvodnja povrća – prilika za sitne posjede

Piše: Petar Ilić Sve masovnija proizvodnja povrća u zatvorenom prostoru, usavršavanje sistema za navodnjavanje, uvođenje raznih vrsta grijanja u proizvodnju povrća (uključujući i podno) konvencionalnu proizvodnju povrća sve više približavaju industriji. Cilj je, zna se, profit. Da bi se postigli željeni rezultati u povrtlarskoj proizvodnji povećavaju se količine mineralnih đubriva i hemijskih sredstava za zaštitu bilja. Posljedice takve proizvodnje su ...

Više »

Plamenjača luka

Piše: Milan KOŠČICA, dipl. ing., magazin Zemlja Plamenjača luka rasprostranjena je gdje god se luk gaji. Prvi put je opisana u Engleskoj 1841. godine. Spada u najštetnije bolesti luka kod nas. Pojavljuje se svake godine u većem ili manjem stepenu, ali štete su uvijek značajne. Plamenjača luka prouzrokuje štete na luku na dva načina. Prvo, u toku vegetacije uništava lisnu ...

Više »

Najveći proizvođač mrkve u Srpskoj

Napisao: Ljubomir Ljubojević, Semberske novine Cvijetin Stajić (43), poljoprivredni proizvođač iz Velike Obarske, trenutno je najveći proizvođač mrkve u Republici Srpskoj, možda i u Bosni i Hercegovini. Stajić mrkvu sije na površini od deset hektara i koristi sistem „kap po kap“ na tolikoj površini, što nemaju ni mnogo veći proizvođači mrkve po Vojvodini i Srbiji. On kaže da je u ...

Više »

Mirisi bilja tjeraju napasnike

Prirodna zaštita povrća Mnoge biljke ispuštaju miris koje insekti ne vole. Takve biljke možete iskoristiti da biste svoje povrće zaštitili od napasnika. • Da biste otjerali biljne vaši, posadite ren, povratič, majčinu dušicu, i hajdučku travu. Leptira kupusara odbija bosiljak, kim, vlašac, korijander, dragoljub i povratič, a mrkvinu muvu korijander, nana, ruzmarnin, žalfija i povratič. Protiv gusjenice najbolja je vranilova ...

Više »

Papriku gajiti udaljeno od kukuruza

Za suzbijanje kukuruznog plamenca primjenjuju se agrotehničke, biološke i hemijske mjere, a takođe se gaje i otporni i tolerantni hibridi. Obradom zemljišta na dubini od 30 centimetara i zaoravanjem biljnih ostataka u kojima gusjenice prezimljavaju, postižu se dobri rezultati u borbi protiv ove šteočine. Ako zaoravanje nije obavljeno u jesen, navedene biljne ostatke treba uništiti najkasnije do sredine maja, da ...

Više »

Izbor zemljišta

Za proizvođače krompira iz opširnijeg stručnog priloga čiji su autori Sadika Čelik, dipl. ing. i Lejla Grebo, dipl. ing. Za gajenje krompira najpogodnija su laka, rastresita, zatim srednje laka i srednje teška plodna zemljišta. Navedeni kvalitet zemljišta podrazumijeva i njegovu lokaciju na proizvodnom regionu, sa pogodnim klimatskim uslovima, prije svega u pogledu vlažnosti i temperature. Najbolji prinosi krtole postižu se ...

Više »