Home » Pčelarstvo » Kontrola propisanih standarda

Kontrola propisanih standarda

www.suprs.info

Strogi propisi

Vlažnost meda ne smije da prelazi granicu od 21 odsto. U ovom pčelinjem proizvodu mora da bude najmanje 82 odsto redukovanih šećera, a saharoze do šest odsto (najčešće dva-tri odsto). Med ne smije imati mehaničkih primjesa ni znakova vrenja. Reakcija na oksimetilfurfurol mora biti negativna. Njegova količina u zimskoj hrani za pčele treba da se kreće u granici ne više od tri miligrama na 100 grama šećera.

Kontrola propisanih standarda obavlja se u akreditovanim laboratorijama. Primjera radi, navodimo nekoliko standarda:

* U Floridi svi prehrambeni proizvodi moraju da se proizvode bez primjene pesticida, minerlanih đubriva, hormona rasta, radioaktivnog ozračenja, a kada su med i polen u pitanju oni moraju da potiču samo s certifikovanih prostora. Hranjenje pčela šećerom je zabranjeno. Bolesna društva isključuju se sa pčelinjaka i njihovo liječenje antibioticima dozvoljeno je samo u izuzetnim situaciuma uz kontrolu stručnjaka i to uz obavezno zadržavanje u karantinu. Med od takvih pčelinjih društava ne smatra se ekološki čistim. U radijusu od 5,4 kilometra od pčelinjaka ne smije biti poljoprivrednih površina koje se tretiraju pesticidima, a na 3,5 kilometra udaljenosti ne smiju se nalaziti deponije i smetlišta kao i ni saobraćajnica na kojima se kreću motorna vozila koja emituju izduvne gasove. Pčelarska oprema koja dolazi u dodir s medom mora biti isključivo od nerđajućeg čelika, a prilikom vrcanja meda zabranjena je upotreba hemijskih sredstava za udaljavanje pčela.

* U mnogim zemljama modene poljoprivrede zabranjena je upotreba antibiotika u pčelarstvu. Tako se u Švajcarskoj praktikuje spaljivanje oboljelih pčelinjih društava, ali ne i upotreba antiotika za njihovo liječenje. Ali, to je bogata država koja može pčelarima da nadoknadi štetu iz budžeta. Švajcarski nacionalni pčelarski savez insistira da na etiketama tegli s medom za izvoz piše da je u pitanju pčelinji proizvod proizveden bez upotrebe antibiotika ili sa njihovom upotrebom. U Njemačkoj, opet, traži se da ne bude tragova antibiotika u medu za izvoz.

* Pored antiobiotika sve veću opasnost za med predstavljaju i akaricidi. Njih unose sami pčelari u povećanim dozama, apsorbuju ih pčelinji proizvodi, posebno vosak pa dugo traju i djeluju. S obzirom da se med nalazi u voštanim ćelijama dugo se kontaminira.

Sve ovo otvara pitanje da li je moguće pčelariti bez hemijskih sredstava. O tome su podijeljena mišljenja i stručnjaka i pčelara. No, primjenom brojnih bioloških sredstava može se uticati na kvalitet meda. Ali, smanjenje proizvodnje je, u tom slučaju, neminovnost.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>