Home » Aktuelnosti » Skup za istoriju

Skup za istoriju

Božo Kakuća, www.suprs.info

Okrugli sto

Prošlog vikenda Banja Luka je bila pčelarska prijestonica Balkana. Zahvaljujući temama koje su obrađene i pitanjima koje je ovaj skup pokrenuo, on će sigurno imati evropski, ako ne i svjetski značaj. Prvo naučno-stručno savjetovanje pčelara Republike Srpske, koje je 2. i 3. novembra o. g. održano u koncertnoj dvorani Banskog dvora u Banja Luci, okupilo je eminentne stručnjake i naučnike koji su zajedno sa pčelarima pokušali da prepoznaju probleme sa kojima se savremeno pčelarstvo susreće ted a definišu konfliktne situacije u savremenom pčelarstvu, kao i načine za prevazilaženje nekih problema, koji se postavljaju pred pčelare u narednom periodu.

Moderatori na ovom skupu bili su: Obrad Ninković, predsjednik Skupštine Saveza udruženja pčelara Republike Srpske, dr Violeta Santrač, Veterinarski institute Republike Srpske “Dr Vaso Butozan” Banja Luka i mr Goran Mirjanić, Poljoprivredni fakultet Banja Luka.

Na svečanom otvaranju učesnicima ovog impozantnog skupa prvi  se obratio predstavnik Grada Banja Luka, a Savjetovanje je otvorio gospodin Zoran Kovačević, pomoćnik ministra poljoprivrede, šuamrstva i vodoprivrede Republike Srpske. Poslije pozdravnog obraćanja mr Radivoja Maksimovića, predsjednika Saveza udruženja pčelara Republike Srpske uslijedilo je obraćanje gospodina Gilles Ratije-a, predsjednika Apimondije, koji je prezentirao materijal pod nazivom “Aktuelna situacija u svjetskom pčelarstvu zahtijeva tržišta, standarde kvaliteta – izazovi i mogućnosti”. Poseban akcenat stavljen je na opasnost od širenja GMO proizvodnje u poljoprivredi i štetnog uticaja nekih generacija pesticide i herbicida na pčele.

Odmah poslije toga dr Antonio Nanetti iz Italije održao je vrlo interesantno predavanje o kontroli varoe i tetmanu oksalnom kiselinom. Za većinu prisutnih mnogi izneseni podaci o koncentaciji oksalne kiseline u rastvoru (100 g na jedan litar vode i jedan kilogram šećera – ukupno oko 1,6 – 1,7 litara, što je za oko dva puta više od dosadašnje primjene na ovim prostorima) i načinu primjene i u vrijeme ljeta su bili novost.

Pažnju učesnika Savjetovanja privuklo je i izlaganje Franca Šljivica iz Slovenije koji je govorio o mogućnostima razvoja pčelarskog turizma.

Uslijedila je pauza tokom koje su gosti u holu Banskog dvora mogli da konzumiraju med i domaću rakiju iz Raznih krajeva Srpske, a nakon pauze dr Claudia Carrido iz Njemačke održala je izuzetnu prezentaciju o vrlo komplikovanom odnosu apikulture i poljoprivrede. Iz njenog izlaganja ostao je posebno upečatljiv izraz koji je najveći broj učesnika Savjetovanja prvi put čuo: „zelena pustinja“, koji govori o zastrašujućim i za pčele pogubnim metodama i novim pristupima u poljoprivrednoj proizvodnji, tako da poslije njenog predavanja svima postaje kristalno jasno zašto u SAD-u i Evropi nestaju kolonije pčela.

Radivoje Maksimović

Prisutnima su se predstavili i cijenjeni gosti: Boštjan Noč, predsjednik Čebelarske zveze (Pčelarskog saveza) Slovenije, dr med Rodoljub Živadinović, predsjednika Saveza pčelarskih organizacija Srbije, Sulejman Alijagić, predsjednik Pčelarskog saveza Unsko-sanskog kantona, a bili su i predstavnici pčelara zapadne Hercegovine a predsjednikom Saveza pčelara „Kadulja“ Zdravkom Konjevodom, pčelari Zenice te brojni pčelari iz svih krajeva Republike Srpske.

Pčelare Višegrada na ovom Savjetovanju predstavljalo je ukupno pet pčelara od kojih su bile i dvije žene, a u Banja Luku su stigle zahvaljujući značajnoj pomoći Opštine Višegrad i njenog načelnika Slaviše Miškovića, koji su platili troškove puta i smještaja za svoje predsatvnike.

U popodnevnim satima odražn je Okrugli sto, a teme su bile:

1. Konfliktne situacije u savremenom pčelarstvu – kako dalje?

2. Perspektive pčelarstva Republike Srpske i Bosne i Hercegovine,

3. Kako motivisati budućeg pčelara.

Okrugli sto kojim su modelirali Zoran Kovačević, dr Violeta Santrač, Dr sci Zlatko Tomljanović iz Zagreba i Gilles Ratia, prepoznao je mnoge probleme savremenog pčelarstva, a od kojih posebno vrijedi naglasiti:

-         neuređenost tržišta sredstvima za zaštitu pčela, hranom za pčele  i satnim osnovama,

-         nepostojanje standarda za hranu za pčele i satne osnove, kako kod nas tako i u zemljama EU i SAD, što predstavlja veliki problem savremenog pčelarstva jer ima direktan uticaj na kvalitet pčelinjih proizvoda.

GMO proizvodnja je posebna priča, koja bi tražila mnogo širu i obilniju, studiju, analizu i diskusiju. Zbog svega ovoga potpuno slobodno može se ocijeniti da je ovaj skup pokranuo značajna ne samo regionalna, nego i evropska pa i svjetska pitanja, što mu daje još veći značaj.

Drugi dan ovog naučno-stručnog skupa prisdružili su se i predstavnici pčelara iz Makedonije, a doc. Dr Aleksandar Uzunov prezentiao je „Savremeni pristup proizvodnji matica“ sa posebnim osvrtom na selekcijske metode. Buran aplauz izazvao je samom najavom svoje prezentacije kada je rekao da će govoriti makedonsko-slovensko-srpsko-hrvatsko-crnogorsko-bosanskim jezikom.

Dr Violeta Santrač predstavila je značajne rezultate svog rada na zdravstvenoj zaštiti pčela i „Šta smo sve uradili do sada i šta još treba uraditi da se zadovolje zahtjevi kvalitetne zaštite pčela“. Posebno je naglasila slabu saradnju pčelara i udruženja pčelara na prikupljanju podataka za projekt „Kolos“, gdje su posebno pohvaljena udruženja iz Višegrada i Prijedora.

Poslije pauze mr Goran Mirjanić predstavio je svoj rad na temu „Organsko pčelarenje“, a prof dr Nebojša Nedić upoznao je prisutne o metodama rada za postizanje visokih prinosa u pčelarstvu.

Nakon sumiranja zaključaka oba  dana rada, zatvoren je ovaj vrlo značajan skup, sigurno najveći do sada u Bosni i Hercegovini, od rata do danas.

Opšti utisak je da za ovoliko interesantnih tema bilo premalo dva dana da bi se sve dovoljno kvalitetno elaboriralo, a od posebnog značaja je da su u pitanju goruća pitanja prepoznata i pokrenuta, a spoj nauke i prakse će na kraju sigurno donijeti rezultate. Drugi nedostatak ovog skupa je nedovoljna medijska promocija, jer i pored mnoštva novinarskih ekipa u elektronskim i pisanim medijima gotovo da i nije bilo informacija o ovom značlajnom skupu. Jer, oko pčela i pčelarstva prelamaju se mnogi interesi, a uticaj farmaceutskih i drugih lobija je ogroman.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>