Home » Aktuelnosti » Da li će pšenica spašavati stočni fond?

Da li će pšenica spašavati stočni fond?

Tim povodom

Pšenica je uzrela

Minulog ljeta u Republici Srpskoj, a posebno u Semberiji, bilo je dosta protesta poljoprivrednika povodom otkupne cijene pšenice. Pljuštale su prijetnje zatvaranjem graničnih prelaza, a jedna velika kolona poljoprivrednih mašina stigla je čak do graničnog prelaza Rača, ali blokade nije bilo.  Poslije više razgovora Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske povećalo je premiju na pet pfeninga po kilogramu pšenice, a u međuvremenu pojavila se firma iz Brčkog koja je izrazila spremnost da otkupi sve tržne viškove pšenice. I onda se sve stišalo.

Pokazalo se da su tržni viškovi pšenice manji nego najavljivani. Rod je bio dobar, ali što je ljeto dalje odmicalo bilo je sve jasnije da će prinosi  kukuruza biti itekako umanjeni. Poljoprivrednici su se našli u nevolji – kako prehraniti stoku i sačuvati stočni fond? Pa zar priplodna grla da idu na klanicu?

U takvoj situaciji ne mali broj poljoprivrednika se opredijelio da dio tržnih viškova pšenice upotrijebi za stočnu hranu i na taj način spasi priplodna grla od noža. Nikada niko neće utvrditi koliko će se ove godine pšenice upotrijebiti za stočnu hranu. Ali, najvjerovatnije će to biti značajne količine. U pojedinim selima stočari to vide kao jedini izlaz za očuvanje stočnog fonda.

Pokazalo se da bogat rod, ipak, mnogo znači. Nisu u pravu oni koji kažu da je “bolje kad ne rodi, jer je tada dobra cijena”. Nema govora! Nije dobro da se hljebno žito daje stoci, za tu namjenu je ječam i triticale. Ali, kada se mora, nije za pitanje. Blago opet onome ko ima pun ambar.

To potvrđuje u raspoloženje u selima uoči početka jesenje sjetve. Veliki broj poljoprivrednika će povećati površine pod pšenicom. Istina, po svemu sudeći, zasijaće se i veće površine ostalim ozimim usjevima – ječmom, tritikaleom i zobi. Posljednjih godina suša naprosto desetkuje kukuruz, a ozimi usjevi daleko bolje prolaze koristeći zimske zalihe vlage. Vegetacioni period ozimih usjeva ima daleko više padavina i manje visokih temperature nego proljetni usjevi tako da prinosi budu mnogo bliži prosječnim nego što je to slučaj sa kukuruzom, najrasprostanjenijom žitaricom i glavnom stočnom hranom.

Bilo je i ranijih godina slučajeva da pšenica završi kao stočna hrana, ali ove godine to će, vjerovatno, biti masovnija pojava. Republika Srpska uvozi velike količine pšenice i brašna i to predstavlja značajnu stavku u spoljnotrgovinskom bilansu. Zato je donijet poseban program mjera za unapređenje proizvodnje pšenice i stimulisanje poljoprivrednika koji se vrate osnovnom hljebnom žitu. Ali, suša je jača od svega. Nije dobro da pšenica ide u jasle, međutim, nužda zakon mijenja. Ovo je nenormalna godina pa se ne treba čuditi da se događaju nenormalne stvari.

Facebook Komentari

One comment

  1. pa hoće spasavaće stočni fond srbija..spasavaće seljake i sela..PODHITNO.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>