Home » Aktuelnosti » Tiho umiranje sela

Tiho umiranje sela

Nova knjiga Ilije Pavlovića iz Šamca

Ilija Pavlović

Ilija Pavlović, književnik, publicista i istoriograf iz Šamca, prihvatio se veoma korisnog i za buduća pokolenje, ali i današnje generacije, značajnog posla. Napisao je knjigu “Rodovi i krsne slave Batkuše, Brvnika i Obudovca” sa obiljem podataka i činjenica koje ilustruju otužnu demografsku sliku ova tri posavska sela. U njima je sve manje mladih, smanjuje se broj stanovništva, broj članova domaćinstava, a u padu je i gustina naseljenosti – broj stanovnika po kilometru kvadratnom. Jedino se povećava broj zaključanih kuća i staračkih domaćinstava.

Autor je analizirao popise stanovništva od 1851. godine do današnjih dana. U decembru 2012. obišao je svih 1.313 seoskih kuća u ova tri sela i sačinio svoj popis stanovništva. Kakav entuzijazam!

Najveće od ova tri sela je rodno selo autora – Obudovac. U njemu je u decembru prošle godine bilo 957 kuća sa 2.583 stanovnika, 2,67 lica po domaćinstvu i 83 stanovnika po kilometru kvadratnom. Broj zaključanih kuća i staračkih domaćinstava je 282 ili 29,46 odsto u odnosu na ukupan broj domaćinstava.

Pad nataliteta je počeo od 1971. godine i on se konstantno nastavlja sve do današnjih dana. Broj stanovnika je od 1991. do 2012. godine smanjen za preko 600, što govori da je izgubljeno, za naše uslove,  čitavo jedno veće selo. Prosječan broj stanovnika po domaćinstvu sa 3,58 u 1991. pao je na 2,67 u 2012. godini, dakle, svako domaćinstvo je u prosjeku „kraće” za jednog člana. Kako selo brzo propada najbolje ilustruju podaci o broju školske djece. U obudovačkoj školi sa dvije područne škole samo je 26 prvačića, a školsko područje broji oko 1.200 kuća, što znači iz 100 kuća – dva prvačića!

I tako redom. Podaci su brojni i zaista interesantni. Istraživač je dao dragocjen doprinos analizi demografskih kretanja u selima Posavine. Međutom, gledajući nepristrasno, slična je situacija u cijelom regionu, pa i šire. U mnogim krajevima stanje je čak teže. Razlika je samo u tome što druga sela i krajevi nemaju svog Iliju Pavlovića. Revitalizacija sela je veoma složeno pitanje. O tome govore i činjenice da sela ekonomski razvijenih zemalja, takođe, prolaze kroz slične procese, kao i ova tri posavska.

Autor zaslužuje puno pohvala za uloženi trud i dragocjenu materiju koju je stavio pred sud čitalaca. On se još jedanput potvrdio kao istinski prijatelj i zaljubljenik sela.

          IZ RECENZIJE

* Da bi se odvažio na ovakav strpljiv, naučni rad, pored potrebnih stručnih i radnih kompetencija, autor je raspolagao sa još jednim preduslovom, a on se odnosi na temeljno poznavanje sela, ljudi, prilika i običaja. Zato se s pravom može reći da je iz Rukopisa koga autor nudi, vidljivo da se on u potpunosti saživio sa selom (u selu je i rođen, selu se kroz ovu knjigu i vraća). Autor različite istorijske izvode, metodom ukršatanja, dovodio je u vezu sa ljudima, zapisima, dokumentima, provjeravao, odbacivao, dograđivao i došao do jednog vrijednog teksta, koji je vrlo poučan i opravdan za publikovanje, ali istovremeno ostaje prostora i za nove buduće istraživače da daju svoje viđenje, što je u istoriji uvijek poželjno. (Mr Đorđe Nijemčević)

* Navodeći sve rodove i prezimena iz pomenutih posavskih sela, autor nam pruža pregršt demografski i statistički korisnih podataka i informacija, pa će ova knjiga ostati kapitalno svjedočanstvo stanja ovih sela i njihovih stanovnika u našem vremenu tj. na samom početku 21. vijeka. Tako se ovaj pisac uvrstio u red vrlih srpskih publicista, istraživača i hroničara svoga kraja, a posebno kada se ima u vidu da je autor već ranije ostvario i publikovao nekoliko djela iz istorije i jezika ovoga dijela otadžbine. (Mr Ranko Stjepanović)

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>