Home » Pčelarstvo » Gdje god nađeš zgodno mjesto…

Gdje god nađeš zgodno mjesto…

Pčelarske aktuelnosti

Foto Živoslav Stojanović www.pcela.rs

Ovogodišnja sezona medobranja krenula je širom Republike Srpske kako se samo poželjeti može. Međutim, kada je bagrem zabijelio na sve strane, pale su obilne kiše, a temperatura se spustila čak do jednocifrenih brojki. Sakupljačice su ostale u košnicama i počele da troše ono što su unijele prvih dana sezone. Još uvijek je neizvijesno šta će biti do kraja. Ostala je lipa i još neko medonosno drveće i bilje. Kako god da bude, ovo neće biti rekordna pčelarska godina, kako je izledalo početkom maja.

Ovo je već treća-četvrta uzastopno nepovoljna godina za pčelare. Ona je još jedna opomena da se u aktivnostima pčelarskih asocijacija i privrednih subjekata kao i samih pčelara ubuduće mora poklanjati više pažnje sadnji medonosnog drveća i drugih medonosnih biljaka. Neka udruženja pčelara su uveliko krenula sa tim poslom (Brod, Pelagićevo, Šamac, Višegrad…). Na uništavanje postojeće pčelinje paše i potrebu gajenja medonosne flore ukazano je i na posljednjoj sjednici Skupštine Saveza udruženja pčelara Republike Srpske u Banja Luci.

Iskustva uglednih pčelara iz semberskog sela Brodac braće Ljubojevića – Milorada i Jovana sa facelijom govore da se ovoj medonosnoj biljci mora poklanjati više pažnje. Od velikog značaja je imati biljne vrste koje dugo cvjetaju i – mede. A facelija očigleno spada u red takvih. Sigurno bi bilo dobro da se u širenje facelije uključi struka i nauka. Neki pčelari su napravili „greške u koracima“ gajeći faceliju pa je korov učinio svoje. Očigledno je da se tehnologija gajenja ove biljke mora do detalja razraditi jer je u pitanju poljoprivredna kultura koja, kao i sve ostale gajene biljke, ne trpi bilo kakve improvizacije. Možda bi se mogla zatražiti pomoć Poljoprivrednog instituta Republike Srpske u Banja Luci, a ogledi bi se morali postaviti na što širem području jer su u različitim dijelovima Republike Srpske dosta šaroliki agropedološki i klimatski uslovi, nadmorska visina i dr.

Neki pčelari su napravili prve korake u gajenju evodije – drveta koje cvjeta i medi čak 45 dana. Do sada su stabla ovog medonosnog drveta sadili samo entuzijasti pčelari, a planskog pristupa nije bilo. Na sve strane brojne ekološke organizacije zasađuju razno rastinje sa ciljem da se sačuva biodiverzitet. Zašto među zasađenim drvećem ne bi bilo više – evodije. Ali, i drugog medonosnog drveća.

Pčelinja paša je izuzetno bitan faktor ukupnog privređivanja u ovoj grani poljoprivrede. Bez dobre paše nema racionalnog pčelarenja. I najbolje pripremljena pčelinja društva ne mogu da postignu mnogo ako nemaju nektar u izobilju i neposrednoj blizini. Zato bi se možda već sada moglo razmišljati o bar jednom rasadniku medonosnog drveća u Republici Srpskoj.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>