Home » Aktuelnosti » Zašto raste broj gladnih u svijetu?

Zašto raste broj gladnih u svijetu?

Aktuelne teme

Sve duži red

Svijet bi mogao da se uskoro suoči, ne bude li brzo nešto djelotvorno prduzeto, s problemom mnogo težim od aktuelne finansijske krize koju su izazvali neodgovorni špekulanti – sa više od milijardu gladnih ljudi, upozorio je, u intervjuu nedeljniku “Špigl”, Raif Zidof, predstavnik Njemačke u Svjetskom programu za hranu Ujedinjenih nacija (FAO)

„To je sasvim realna opasnost pred kojom ne smijemo da zatvaramo oči” naglasio je Zidof, navodeći stravičan podatak da je, „zahvaljujući” aktuelnoj finansijskoj krizi, armija gladnih ljudi u svijetu začas porasla za još 115 miliona. Tako veliki rast gladnih za tako kratko vrijeme nije zapamćen u istoriji ljudske civilizacije” naglasio je njemački diplomata.

Sve, međutim, ne bi izgledalo tako crno kad bi bogate zemlje, one koje su najviše krive za sve veće siromaštvo ionako već siromašnih, pokazale malo više odgovornosti i odriješile kesu.

„Kriza gladi bi mogla da bude riješena za najviše 10 godina  ako bi imućne zemlje izdvajale za tu svrhu 30 milijardi dolara godišnje”, uvjeren je njemački diplomata.

Pomenuta suma izgleda velika, ali samo izgleda! Dovoljno je podsjetiti na podatak da je najbogatija zemlja svijeta Sjedinjene Američke Države, obezbijedila 20 milijardi dolara za spas samo jedne američke firme, ugrožene krahom na berzama.

Zanimljivo je da je za posljednjih  30 i više godina ostvaren znatan napredak u rješenju problema gladi u svijetu. Tako je, na primjer, u deceniji 70-tih bio gladan svaki treći građanin naše planete, a danas svaki šesti.

„To je značajno dostignuće čija vrijednost se sada dovodi u pitanje… Eh, kad bi bogati izdvojili samo djelić onoga što tako velikodušno daju za rješenje globalne finansijske krize” – vajka se Zidof.

On dijeli mišljenje antiliberlanih i antiglobalističkih stručnjaka, poput nobelovca Džozefa Štiglica, da su za krizu gladi krive bogate zemlje, da su je, ustvari, one i izazvale.

„Princip je sljedeći: Sjever (bogati) stvara probleme, pa ih onda prebacuje na pleća Juga (siromašnih)”, kaže Zidof.

Zemlje u razvoju nekada su uglavnom zadovoljavale svoje potrebe sopstvenom proizvodnjom, ali danas to više nije slučaj.

Kako se dogodio taj apsurd?

„Za sve je kriva neobuzdana liberalizacija svjetske ekonomije, pri čemu su bogati svoje tržište „zaključali”, a siromašnima naredili da potpuno ukinu sve barijere slobodnoj trgovini”, objašnjava Zidof.

On je, kao primjer, uzeo Haiti, najsiromašniju zemlju svijeta koja je ne tako davno imala veoma uspješnu proizvodnju pirinča.

„Popuštajući spoljnom pritisku, međutim, Haiti je otvorio svoje tržište, pa su na Haiti nagrnule velike količine stranog, subvencionisanog, znatno jeftinijeg pirinča. Posljedica: proizvodnja na Haitiju je za tili čas uništena nelojalnom konkurencijom iz inostranstva”, objasnio je Zidof.

Potpuno isto se dogodilo i drugim zemljama siromašnog Juga – od Afrike do Latinske Amerike i to je glavni razlog što su siromašni postali još siromašniji i još zavisniji od bogatog Sjevera.

Jedan od važnih uzorka naglog rasta broja gladnih je i povećanje obradivih površina pod kulturama koje se koriste za proizvodnju ekološki čistog, takozvanog biogoriva – na štetu žitarica i drugih važnih prehrambenih namirnica.

„I tu je riječ o sebičnosti: bogati primoravaju siromašne da proizvode biogorivo kako bi se oni (bogati) zdravije vozili” gorko konstatuje Zidof.

Bliska, a vjerovatno i dalja budućnost siromašnog Juga ne izgleda u ovom trenutku mnogo svijetla: hrana je i dalje skupa na svjetskim pijacama, siromašni sve teže dolaze do kredita, investicija u proizvodnju sve je manje…

„To je ozbiljan problem za svijet, pri čemu  bi bogati trebalo da se uzmu u pamet, imajući u vidu činjenicu da glad može da postane ozbiljna prepreka stabilnosti i bezbijednosti u svijetu”, poručio je bahatima njemački diplomata. (Svetislav Masković, Tanjug, preuzeto sa B92”)

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>