Home » Aktuelnosti » Prilika za semberske povrtare

Prilika za semberske povrtare

Semberske aktuelnosti

Sava

Od kako je prije četiri godine privatizovana bijeljinska fabrika za preradu povrća i voća „Sava” (sada posluje pod imenom „Sava Semberija” d. o. o.) zaživjela je praksa da se drugog dana Božića okupljaju povrtari Semberije sa menadžmentom fabrike koja prerađuje njihove povrtarske proizvode. Tako je bilo i ove godine. Na skupu povrtara, koji je održan u sali Centra za kulturu, mogle su se čuti mnoge interesantne činjenice i podaci, vezani za obezbjeđenje sirovina.

Posebnu pažnju je privuklo izlaganje Dušana Trkulje, rukovodioca sirovinsog sektora, koji je ukazao na tri bitna faktora vezana za proizvodnju povrća u Semberiji. Po njegovim riječima, prvi su greške u navodnjavanju. Naime, semberski povratri za navodnjavanje povrća koriste vodu iz bunara koja je sa temperaturom od osam stepeni Celzijusa. Na površinama pod povrćem temepratura u ljetnim danima dostiže čak 45 pa i 50 stepeni Celzijusa tako da biljke pretrpe šok i to se, naravno, negativno odražava na njihov razvoj. U drugim krajevima, na primjer u Srbiji, koristi se voda iz kanala koja ima temperaturu od oko 25 stepeni Celzijusa pa nema takvih šokova. Navodnjavanje u brazde takođe se preporučuje kao efikasnije jer se njime izbjegavaju stresne situacije za biljke. Drugi faktor je sadnja. U Makedoniji, na primjer, povrtari sade povrće duplo gušće tako da je efikasnost mnogostruka. Kao treći faktor Trkulja je naveo upotrebu nekvalitetnog sjemena. Semberski povrtari najčešće koriste svoje sjeme. Ono je manje kvalitetno od kupovnog koje instituti kontinuirano oplemenjuju. Upotrebom kvalitetnijeg kupovnog sjemena dobili bi se viši prinosi i bolji kvalitet proizvoda.

Semberski povrtari su prošle godine obezbijedili samo 23 odsto paprike roge, dok je 35 odsto obezbijeđeno iz Srbije i 42 odsto iz Makedonije. Očigledno je da bi ova povrtarska kultura trebala da se sadi na daleko većim površinama nego do sada. Jer, kupac je obezbijeđen, što je veoma bitno u poljoprivrednoj proizvodnji. Semberski povrtari su prošle godine obezbijedili 83 odsto prerađenih količina paprike babure, 91 odsto paradajza, 82 odsto paprike patlidžanke, stoprocentne količine zelenog paradajza i kupusa. Zanimljiv je podatak da su ukupne količine prerađenog voća obezbijeđene sa područja Bosne i Hercegovine, najčešće iz susjednih opština.

Sembereskim povrtarima obratio se i bijeljinski gradonačelik Mićo Mićić naglašavajući da su 204 zaključena ugovora nedovoljna i da poslovnu saradnju sa fabrikom „Sava Semberija” treba širiti kako bi se u ovom agrarnom kraju obezbijedio daleko veći procenat sirovina za ovaj prarđivački kapacitet. On je dodao da će lokalna zajednica u granicama svojih mogućnosti subvencionirati proizvodnju povrća preko Agrarnog fonda grada Bijeljina, što je i do sada bila praksa.

Vlasnik „Sava Semberije” Milorad Krstić je upoznao semberske povrtare sa velikim izvoznim poslovima koji su već ugovoreni.  Potrebe za kvalitetnim sirovinama biti naglašene jer u Bijeljini treba da se proizvodi oko 10.000 tona gotovih proizvoda na bazi povrća i voća. To je velika šansa za sembersku poljoprivredu i mogućnost za zapošljavanje većeg broja mladih u semberskim selima.

          *******************

PRIZNANJA

Skup povrtara u Bijeljini je imao i svoj svečani dio. „Sava Semberija” d. o. o. dodijelila je priznanja jednom broju povrtara, koji godinama imaju uspješnu poslovnu saradnju sa ovom fabrikom. Dobitnici priznanja su: Aco, Spasoje, Dragan, Radan i Svetozar Živanović, Stevo Đokić, Branko Trifunović, Janko Blagojević, Milorad Gajić, Dušan,  Bogoljub i Slavenko Petrović, Miloš Mirković, Dragomir Stevanović, Milan Vukić, Radiša Despotović, Stanko Novaković, Stana Bogdanović, Stevo i Boško Kojić, Jovo, Živan i Spomenko Banjičić, Mićo Živić, Risto Savić, Mirko Marić, Branko Jeremić, Tomka Lakić, Cvijetin, Radenko, Rajo, Ivan i Mladen Mitrović, Ignjo Simeunović, Vaso Janjičić, Pantelija Jovanović, Gavrilo Đurić, Rajko Dubajić, Dragomir Klasanović i Petar Bojić (posthumno).

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>