Home » Aktuelnosti » Promjene loših navika šansa za izvoz u EU

Promjene loših navika šansa za izvoz u EU

Organizovanje planske poljoprivredne proizvodnje u Republici Srpskoj za plasman na evropsko tržište

Zanimljiv skup

Semberija ima najveću šansu da bude dobar snabdjevač Evrope poljoprivrednim proizvodima, ali moraju biti promijenjene određene navike, kako bi bilo proizvedeno ono što Evropska unija traži, rekao je u Bijeljini predsjednik Upravnog odbora Preduzeća „Herba Krajina“ Vlado Cvijić. Prije početka stručnog predavanja o temi „Organizovanje  planske proizvodnje za evropsko tržište“, na kojem su učestvovali poljoprivredni proizvođači iz Semberije, Cvijić je rekao da hemija i druga zaštitna sredstva moraju biti izbačeni iz upotrebe, a da se mora koristiti samo stajsko đubrivo.

Prema njegovim riječima,  preduzeće „Herba Krajina“ već ima kupca u Njemačkoj koji je spreman da sljedeće godine sa ovih prostora otkupi 500 tona paradajza i 400 tona paprike u uslovima organske proizvodnje.

Cvijić je istakao da je potrebno da se proizvođači udruže kako bi na jednoj lokaciji mogli da na svakih sedam do 10 dana obezbijede kamion robe koja zadovoljava higijenske standarde i standarde organske proizvodnje, te koja je pakovana na identičan način.

Vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za privredu i poljoprivredu grada Bijeljina Predrag Jović rekao je da Semberija ima potencijal i ljude da obezbijedi plasman svoje robe na tržište Evropske unije, te da će tokom predavanja razmotriti iskustva o tome.

- Samo je bitno da Garantni fond povežemo sa Agrarnim fondom, poljoprivrednim inženjerima i ostalim kapacitetima i da roba krene na inostrano tržište, rekao je Jović i dodao da očekuje da će uskoro biti potpisani i prvi ugovori za izvoz.

Izvršni direktor za ekonomsko – finansijske poslove Garantnog fonda Nenad Skočić rekao je da je Fond osnovala Vlada Republike Srpske, te da je njegova glavna djelatnost davanje garancija korisnicima kredita koji imaju proizvodni program, a nemaju dovoljno imovine.

On je naveo da Fond ima pet garantno-kreditnih linija, od kojih su dvije za poljoprivredu i jedna za poljoprivredno gazdinstvo.

Rade Stojanović iz Crnjelova već godinama organizuje plasteničku proizvodnju povrća na površini od 9.000 metara kvadratnih. On kaže da bi se teško odlučio na organsku proizvodnju povrća, jer bi to podrazumijevalo nabavku novih plastenika i otpočinjanje proizvodnje povrća na novoj podlozi sa stajskim đubrivom.

- Teško će ići sa organskom proizvodnjom, jer nam novi plastenik, površine 500 metara kvadratnih, nude po cijeni od 40.000 KM. Da bih postojeće plastenike preorjentisao na organsku proizvodnju, trebalo bi mi nekoliko godina da očistim zemljište. Nude nam obezbijeđeno tržište i garantovanu cijenu, ali bi i prinosi bili znatno niži u odnosu na postojeću, komercijalnu proizvodnju, kojom se mi bavimo, kaže Rade Stojanović.

Mladen Lazić iz Golog Brda, jedan od najvećih proizvođača paprika u Republici Srpskoj i BiH pod plastenicima, na površini od 2,5 hekatara, ima svoju računicu u ovoj priči.

- Organska proizvodnja je nešto novo na našim prostorima. Treba razmišljati i o tome da se i mi jednim dijelom svoje proizvodnje preorjentišemo na organske proizvode. Vjerovatno ću razmišljati o tome da nekoliko hiljada metara kvadratnih plastenika usmjerim na organsku proizvodnju.

Neophodno je utvrditi ekonomsku opravdanost takve proizvodnje i potražnju za takvim proizvodima. Sada se bavim komercijalnom proizvodnjom koja takođe podrazumijeva određene količine robe i kvalitet, prije svega, za domaće tržište. Organska proizvodnja podrazumijeva osam do deset kilograma paprika po kvadratu u plasteniku, a mi sada bez problema postižemo 15 kilograma paprike po kvadratu. Nude nam cijenu od jednog evra, a mi već imamo cijenu od 60 evro centi. Lakše nam je proizvesti, a lakše i prodati ukoliko imamo veću količinu robe. Da bi se pripremio šleper robe organskog porijekla treba ispoštovati sve tražene uslove i standarde. Ukoliko fitopatološka analiza ne bude odgovarajuća, roba se vraća proizvođaču. Plastenička proizvodnja se proširila u Semberiji u proteklih četiri do pet godina. Za sada niko ne razmišlja ozbiljnije o organskoj proizvodnji hrane, ali će vjerovatno doći vrijeme kada ćemo i o tome razmišljati, kaže Lazić, ističući da trenutno proizvodi oko 600 tona paprike godišnje.

On kaže da je u ovoj godini postizao cijenu od 1,20 konvertibilnih maraka po kilogramu paprike.

Predavanje o temi „Organizovanje planske proizvodnje za evropsko tržište“ organizovali su gradska uprava, Garantni fond Republike Srpske, Pavlović banka i preduzeće „Herba Krajina“ iz Banjaluke.

(Lj. Lj. – Semberske novine)

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>