Početna » Stočarstvo » Ekološki uzgoj koza

0

Organska kontrola

Ekološka poljoprivreda predstavlja složen sistem proizvodnje hrane tačno definiranih postupaka i pravila čiji je krajnji rezultat proizvod obilježen oznakom ekološkog proizvoda. Ekološka proizvodnja hrane svakako uključuje i proizvodnju hrane animalnog porijekla. Ova vrsta proizvodnje danas je u svijetu u ogromnoj ekspanziji kako u razvijenim tako i u nerazvijenim zemljama. Razlog za to je sve veća potražnja za proizvodima proizvedenim na ovaj način iako je cijena takvih proizvoda veća za 20-100%. Ovu vrstu proizvodnje moguće je organizirati i na malim porodičnim farmama. Takve male ruralne jedinice sastavljene od biljne proizvodnje i stočarstva minimiziraju uticaj vanjskih inputa, kao što su stočna hrana, stajski gnoj-đubar, kompost i ispaša na cijenu konačnog proizvoda. Naime, radi se o harmoničnim funkcionalnim vezama između stočarske proizvodnje (čiji su proizvodi meso, mlijeko i stajski gnoj-đubar) i biljne proizvodnje (koja stajski gnoj-đubar ponovo koristi za svoj rast). Situacija je vrlo slična i u obrnutom slučaju kada se viškovi biljne proizvodnje upotrebljavaju u obliku stočne hrane, a zemljišne površine na kojima se uzgajaju leguminoze sa svrhom opskrbljivanja tla azotom služe i kao dobra ispaša. Prema tome, za uspjeh u ekološkom uzgoju koza neophodni preduvjeti su povoljni klimatski uvjeti, mogućnost proizvodnje jeftine i kvalitetne hrane, velike količine prostirke te posjedovanje certificiranih ekoloških zemljišnih površina. Naravno, navedeni preduvjeti smanjuju trškove uzgoja pa su stoga i manja financijska ulaganja.
Osnovne prednosti ekološkog uzgoja koza u odnosu na kovencionalni su u pogledu očuvanja okoliša, dobrobiti i zdravlja životinja, sinergizma između čovjeka i životinje s obzirom da čovjek nije antropocentrist, povezanost s prirodom, kvalitetan proizvod i visoka potražnja za takvim proizvodima na tržištu. Osim toga, dobiva se i znatno veća količina kvalitetnog kozijeg gnoja kojim se na jeftiniji i ekološki prihvatljiv način mogu povećati prinosi na livadama i oraničnim površinama. Sve ovo će u budućnosti dati značajan doprinos za odluku sve većeg broja farmera u odabiru ekološkog uzgoja koza.
Na osnovu istraživanja pojedinih autora došlo se do saznanja da je ekološki uzgoj koza ekonomičan, jer je odnos vrijednosti proizvodnje i ukupnih troškova iznad koeficijenta 1 tj., iznosi 1,2 odnosno, utvrđena je stopa rentabilnosti od 20,6% (Antunović Z. i sur., 2007.).
Prije nego što se krene u uzgoj potrebno je proučiti Pravilnik o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda zemalja koje su donijele zakon i pravilnike o ekološkom uzgoju domaćih životinja, jer u Bosni Hercegovini ovaj zakon još nije donešen. Zašto je potrebno proučiti ovaj pravilnik? Razlog je, što samo farme koje ispunjavaju predviđene uvjete mogu, kada se donese ovaj zakon i odgovarajući pravilnici u Bosni i Hercegovini, biti certificirane za ovu vrstu proizvodnje. Najlakše je doći do Zakona o ekološkoj proizvodnji Republike Hrvatske objavljenom u Narodnim Novinama br. 12/01; br. 91/01; br. 13/02. Prema ovom Zakonu ekološko stočarstvo je sastavni dio sistema ekološke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a ekološko kozarstvo njegov sastavni dio. Pravilnik donesen na osnovu pomenutog Zakona pradviđa 30% veći poticaj za ekološki uzgoj životinja. Potrebno je uzgajati zdrave, prirodno otporne koze prilagođene uvjetima uzgojnog područja. Važno je znati da se ekološkom proizvodnjom nastoji minimizirati štetni uticaj po okoliš. Pravilnici predviđaju da se na 2 ha pašnjaka (za uzgoj na otvorenom) uzgaja samo 25 koza. Pravilnici, također, predviđaju da se po jednoj odrasloj kozi predvidi 1,5 m2 prostora u štali, i po jaretu 0,3 m2. Koze treba da imaju dovoljno prostora za stajanje, lijeganje, okretanje odnosno prirodno mijenjanje položaja tijela. Prostor koji se prirodno provjetrava i ima dovoljno svjetla udovoljit će uvjetima bioloških i etoloških potreba koza.
Zahvaljujući angažmanu stranih eksperata i radom domaćih nevladinih organizacija u okviru projekta „Razvoj organske poljoprivrede u BiH“ koji je finansirala SIDA (Švedska agencija za razvoj i saradnju) u Bosni i Hercegovini je od 2001. god. počeo intenzivniji razvoj organske poljoprivrede. Značajan doprinos razvoju organske poljoprivrede u Bosni i Hercegovini dale su nevladine organizacije Econ, Beta i Udruženja poljoprivrednika iz FBiH i RS koje su u 2003. god. u okviru ovog projekta osnovale „“OK“ – Udruženje za podršku i razvoj organske proizvodnje u BiH“ s ciljem da stimulišu, razviju i promovišu organsku poljoprivredu kroz razvoj certifikacijskog sistema za BiH. „OK Udruženje” je 2004. godine osnovalo prvu certifikacijsku organizaciju u Bosni i Hercegovini „Organsku kontrolu“ – „OK““ s ciljem da razvije certifikacijski program na temelju međunarodnih – IFOAM standarda za organsku poljoprivredu i preradu. Na slici 8 prikazan je logo proizvođača organske hrane u Bosni i Hercegovini.
Prema OK standardu za organsku proizvodnju i preradu u poglavlju 4, koje se odnosi na ispunjavanje neohodnih standarda za uzgoj stoke precizno su propisani svi postupci koji se odnose na postupanje sa životinjama, smještaj, zdravstveni nadzor i kontrolu, ishranu te transport i klanje životinja.
Ekološki uzgoj koza na otvorenom podrazumijeva da farmer svoje koze većinu vremena drži na otvorenom prostoru. Mora im se osigurati prostor za njihovu zaštitu, poput skloništa od vjetra, padavina, sunca ili visokih temperatura. Blizina pitke vode i nesmetan pristup vodi je važan preduvjet. Površina prostora za držanje koza van objekta treba da iznosi 2,5 m2 po odrasloj kozi i 0,5 m2 po jaretu.
Zdravstvena zaštita se zasniva uglavnom na preventivnoj zdravstvenoj zaštiti koja se provodi pravilnom ishranom, adekvatnim smještajem, propisanim cijepljenjem, općom higijenom, te dezinfekcijom staja i stajske opreme bez upotrebe hemijskih sredstava.

Iz univerzitetskog udžbenika: Vedad Šakić i sar. (2011.): Uzgoj koza, S. 298, Izdavač: Promocult – Sarajevo, 2011. ISBN 978-9958-789-08-3, COBISS.BH-ID 18632710

Ostavite komentar