Home » Voćarstvo » Jabuka – iz raja na trpezu

Jabuka – iz raja na trpezu

(Iz „Poljoprivrednog kalendara” za 2013. godinu – izdanje u pripremi)

Ljepota i zdravlje

Jabuka je najrasprostranjenija voćka na svijetu. Ona je, po mitologiji, dospjela na naš jelovnik ravno iz raja. Ona nije samo simbol grijeha, požude i ljubavi, već i vječne mladosti. Kelti su nekad vjerovali da ova voćka ima čudotvorne osobine tako da ko pojede jabuku iz čarobnog vrta neće nikad biti bolestan, gladan ni žedan, pa nikad neće ni ostariti.

Vjerovanja su jedno, nauka je drugo. Ali, nauka bez i najmanje rezerve tvrdi da je jabuka zahvaljujući svojim sastojcima izuzetno zdrava namirnica. Ovo voće neće izliječiti nijednu bolest, ali ukoliko je svakodnevno na jelovniku može spriječiti pojavu mnogih zdravstvenih problema i raznih oboljenja. Postoji jedna mnogo citirana engleska poslovica koja glasi „An apple a day keeps the doctor away” što u prevodu znači da pojedemo li jednu ili dvije jabuke dnevno, učinićemo mnogo za očuvanje našeg zdravlja.

Veoma stara voćka

Jabuka i njena ljekovita svojstva bila su poznata već u Starom vijeku. Ona je danas najrasprostranjenija kultivirana voćka u svijetu. Kao divlja rasla je u Evropi još u praistorijsko doba. Pitoma jabuka je porijeklom iz Sibira i iz centralne Azije. Postoje arheološki primjerci jabuke iz Anadolije stari 8.500 godina. Istina, još uvijek se ne može sa sigurnošću govoriti otkud tu jabuka i da li su je ljudi uzgajali. Prvi podaci govore o kultivaciji jabuke u Anadoliji i sjevernoj Mesopotamiji u drugom milenijumu p. n. e. Do 500 godine p. n. e. jabuka je vjerovatno gajena na području Persijskog carstva.   A kada je Aleksandar Makedonski pokorio Persiju uzgoj jabuke se proširio i na Grčku.  Tako je Teofast razlikovao slatku domaću i divlju kiselkastu jabuku.

Rimsko carstvo je pridavalo veliki značaj razvoju voćarstva. Posebna pažnja je poklanjanja jabuci, koja se proširila ka zapadnoj i sjevernoj Evropi. Širenjem svog areala, domaća jabuka je dolazila u kontakt s divljim vrstama roda Malus, često je hibridizovala i obogaćivala svoj tip zamjenjujući divlje vrste.

Od 13. vijeka jabuke su postale veoma uzgajana vrsta voća širom Evrope, a tokom 16. i 17. vijeka evropski kolonisti prenijeli su jabuku u Ameriku. Sredinom 17. vijeka dospjela je u Južnu Ameriku, a krajem 18. vijeka i u Australiju.

Riznica korisnih sastojaka

Jabuka je prava mala riznica dragocjenih sastojaka koji su korisni za ljudski organizam. U svijetu postoji preko 7.500 kultivara domaće jabuke. Sadržaj raznih materija veoma često zavisi od sorte, ali najčešće je u 100 grama sirove neoguljene jabuke oko 85 osto vode. Ostali sastojci su: ukljikohidrata 13,81 g, šećera 10,39 g, vlakana 2,4 g, masnoće 0,17 g, bjelančevina  26  g. Sadrži vitamine A, B1, B2, B5, B6, B9, C, a od minerala kalcijum, željezo, magnezijum, fosfor, kalij i cink. Ima energetsku vrijednost od 218 kJ. Zahvaljujući velikom učešću ugljikohidrata, posebno fruktozi i glukozi, ona obezbjeđuje čovjekov organizam energijom te sprečava umor i gubitak koncentracije.

Tačno je da su neke druge vrste voća bogatije vitaminom C, ali zahvaljujuši kombinaciji ovog vitamina, minerala i drugih materija u jabuci, ona uspješno podstiče imunitet i efikasna je u borbi organizma protiv virusa, bakterija i razornog uticaja slobodnih radikala. [titi od prehlade, a po nekim autorima „u borbi protiv zloćudnih stanica primjerice dokazano smanjuje rizik za pojavu karcinoma debelog crijeva”. S obzirom da ima karotina,  jabuka štiti i od uticaja štetnih ultravioletnih zraka. A pektin i celuloza, koje takođe sadrži, podstiču i regulišu probavu, stabilizuje crijevnu floru. Pozitivno djeluje na srce i krvotok. Sprečava sakupljanje štetnih materija u krvi, snižava holesterol i sprečava zapušavanje krvnih sudova umanjujući na taj način opasnost od tromboze i arterioskleroze. Jabuka pomaže u sprečavanju karijesa , čak bolje nego pranje zuba.  Pranjem se uništava 60 odsto bakterija, a jedenjem jabuke 90 odsto!

S obzirom da sadrži dosta kalijuma, jabuka podstiče izlučivanje suvišne tekućine iz organizma tako da pogoduje skidanju sivišne tjelesne težine. Nadalje, sadrži puno vlakana koja nabubre u želucu pa se tako stvara osjećaj sitosti i smanjuje se apetit, jabuka je nezaobilazna u svim dijetama s ciljem smanjenja kilograma. Pozitivno utiče na funkciju bubrega, jetre i žuči pa je zbog svojih svojstava zahvalno dodatno sredstvo za ublažavanje različitih tegoba. Zato je veoma često na jelovniku mnogih bolesnika. Podstiče lučenje mokraće kod komplikacija u trudnoći i kod oboljelih od šećerne bolesti, te bolesti srca, bubrega i jetre.

Korisna je i za zdrave osobe. Zahvaljujući velikom učešću ugljenih hidrata snabdijeva organizam energijom,  sprečavajući umor i gubitak koncentracije. Gasi žeđ i osvježava sportiste poslije napornog treninga. Smanjuje i ublažava neurozu i razdražljivost te je dobrodošla za smirivanje i uspavljivanje.

Jabuka se najčešće jede sirova, ali se i peče, kuva, suši, prerađuje u sokove, marmelade, džemove, želee, a vrlo je cijenjeno i jabukovo sirće. U domaćinsktvu se jabuke, osim svježih, često upotrebljavaju kao nadjev za pite, savijače,  torte, palačinke i dr.

 Simbol prijateljstva i ljubavi

Od pamtivijeka naši stari su nosili svojim najdražima jabuku na dar. Ona je simbol prijateljstva i ljubavi. U našoj narodnoj tradiciji uvijek je značila sreću, zdravlje i blagostanje. U mnogim selima do danas se zadržao običaj da se jabuka za Božić daruje djeci „zdravlja radi”. Pravoslavci za krsnu slavu uvijek  stavljaju jabuku na krsnih kolač.

Zlatna jabuka simbolizuje besmrtnost, zelena nezrelost, a rumena zdravlje, mladost i ljepotu. Poznat je narodni običaj da se priliko svadbe u jabuku utisne metalni novac ili dukat, što predstavlja zalog vjernosti i sreću u braku. Uz dunju, ona je najčešće ukras na ormarima jer je lijepa i ima prijatan miris. I, jedan veoma važan narodni običaj, kada dobijete jabuku na dar obavezno se treba zahvaliti jer „ko ne zahvali na jednoj jabuci neće ni na tovaru”.

 Jabuka je poznata i kao „zabranjeno voće”. Zmija je u raju nagovorila Evu da Adamu ponudi jabuku da bi ga zavela. Njih dvoje, Adam i Eva, su povjerovali zmiji. Bili su svjesni da su goli i prvi put su osjetli stid. Stigla ih je kazna – protjerivanje iz rajskog vrta. Tako je jabuka postala simbol grijeha, a Adam je obilježen kao muškarac i ima Adamovu jabučicu, koju žene nemaju.

I još jedna zanimljiva priča pod naslovom “U  srcu jabuka” (preuzeta iz knjige “Botanika moga kraja” autora Marka Raulića Đukića).

Ako presiječemo jabuku poprijeko u njenom srcu, gdje su sjemenke uočljiv je pentogram. Lako se uoči pet krakova od sjemenki koje jabuku čine plodom slobode i spoznaje. Postoji mišljenje da je jabuka temeljni simbol saznanja.

U srcu jabuke „je broj pet, a u simbolici brojeva pet je broj središta, ravnoteže i sklada, ali i broj spajanja nebeskog i zemaljskog principa i predstavlja simbol čovjeka koji raširenih ruku i nogu predstavlja univerzum, red i savršenost božanstva i božanske volje”.

Čovjek ima pet čula: vid (oko), sluh (uvo), opip ili dodir (koža), okus (jezik) i njuh (nos).

Čitav je niz zanimljivih legendi o jabuci s tim da je ona uvijek simbol nečega lijepog: mladosti, besmrtnosti, ljubavi, plodnosti, snage, obnavljanja,  životne snage, savršenstva, zadovoljstva…

Facebook Komentari

2 komentara

  1. Da li se mogu jabuke rasejati preko kospice.Hvala.

  2. I kako da obavim tretman za kospice.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>