Home » Ratarstvo » Ječam

Ječam

ječam

Ječam (Hordeum vulgare L., savitum J) se ubraja u najznačajnije ratarske biljke. Po površinama na kojim se gaji u svijetu, nalazi se na četvrtom mjestu, iza pšenice, pirinča i kukuruza. Proizvodi od ječma (zrno, slama, cijela zelena biljka) koriste se za ishranu stoke, ljudi i u industrijskoj preradi. Ječam se koristi za ishranu stoke, kao koncentrovana ili kabasta (zelena biljka) stočna hrana. Velike količine proizvedenog zrna ječma služe kao sirovine za industrijsku preradu, prije svega u industriji skroba i alkohola. Međutim, proizvodnja slada i piva, najčešći je vid industrijske prerade ječma.

Poseban značaj ječma ogleda se u mogućnosti njegovog gajenja u vrlo različitim agroekološkim uslovima. On ima najširi areal gajenja od svih žita, zahvaljujući postojanju jarih i ozimih formi, odnosno krmnih i pivskih.

Ječam spada u grupu pravih žita pa u toku vegetacije prolazi kroz određene faze rastenja i razvića, kao i druga žita (klijanje, nicanje, bokorenje, vlatanje, klasanje, cvjetanje i oplodnja, nalivanje i sazrevanje zrna).

Tehnologija proizvodnje bazira se na opštim principima ratarenja, kao i na konkretnim biološkim osobinama biljne vrste. Prilagođena je prije svega klimi i zemljištu. Posljednjih godina, u okviru biljne vrste, sve više se govori o tehnologiji prilagođenoj sorti. Sorta je nosilac prinosa i kvaliteta zrna. Kod izbora sorte treba imati na umu konkretne agroekološke uslove, karakteristike zemljišta, klime i nivo agrotehnike.

Kao i kod drugih kultura idealne sorte nema. One se međusobno razlikuju i dopunjavaju jer su različiti bioektipovi u pogledu dužine vegetacije i zahtjevima prema osnovnim vegetacionim činiocima.

Sjetva ječma

Najpovoljniji predusjevi za ozimi ječam su oni koji rano napuštaju polje i omogućavaju blagovremenu predsjetvenu pripremu zemljišta i sjetvu. Pivski ječam reaguje na povećane količine azota u zemljištu, pogoršanjem kvaliteta zrna. Ukoliko je predusjev racionalno đubren azotom, količina rezidualnog azota je manja pa su šećerna repa i krompir dobri kao predusjevi pivskom ječmu. Predusjevi za krmni ječam mogu biti sve okopavine, leguminoze i druge krmne biljke.

Jari pivski ječam postavlja takođe određene zahtjeve prema predusjevu. S obzirom na vrijeme sjetve, postoji mogućnost korišćenja više predusjeva nego kod ozimog ječma. Najsigurniji predusjev je suncokret, zatim slijedi soja, merkantilni kukuruz (ako ne postoji opasnost od rezidualnog djelovanja herbicida).

Kvalitetna obrada, odnosno predsjetvena priprema, omogućava pravovremenu kvalitetnu sjetvu, potpuno i ujednačeno nicanje ječma. Ovo je veoma važno zbog uslova bokorenja. S obzirom da se u sjetvi koristi znatno manje sjemena, u odnosu na pšenicu, neophodno je biljkama ječma omogućiti intenzivno bokorenje i formiranje optimalnog sklopa.

Poznato je da se ozimi ječam sije prije ozime pšenice, a jari tokom februara, kada je to moguće. Ovdje treba napomenuti da ozimi ječam ni pod kojim uslovima ne bi smio ući u fazu sa dva lista. Sa zakašnjenjem u sjetvi od oko 20 dana opadanje prinosa iznosi 20%.

Za ječam je veoma važno da se odredi optimalna gustina sjetve, jer rijedak kao i pregust sklop, utiču na prinos i kvalitet zrna. Većina sorti ječma se dobro bokori. Pri gustini sjetve od 350-450 klijavih zrna, može se očekivati maksimalni prinos u svim godinama.

Dubina sjetve kreće se 2-5 cm zavisno od uslova vlažnosti, tipa zemljišta, predsjetvene pripreme i sl. Veća dubina se koristi u sušnijim uslovima i na lakšim zemljištima. Preduboka sjetva usporava nicanje, iznuruje mladu biljku i može izazvati njeno uginuće, ako dođe do pomjeranja površinskog sloja zemljišta pod uticajem niskih temperatura.

Prije osnovne obrade treba unijeti sve predviđene količine đubriva, kako za ozimi tako i za jari ječam. Njihova količina zavisi od nivoa plodnosti zemljišta i očekivanih prinosa. Prilikom pripreme đubriva treba imati u vidu sortne razlike i rok sjetve. Upotreba N-đubriva se može u potpunosti kontrolisati. Na bazi analize zemljišta na sadržaj mineralnog N, može se precizno odrediti doza N u prihrani, koja neće ugroziti kvalitet zrna, a koja će omogućiti visok prinos.

Potencijal za prinos ozimih sorti ječma je blizak potencijalu najprinosnijih ozimih sorti pšenice. Kod jarih sorti ječma potencijal za prinos zrna prevazilazi ostala strna žita.

Dr Miroslav Malešević, Institut za ratarstvo i povrtlarstvo Novi Sad

Facebook Komentari

One comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>