Home » Stočarstvo » Mikrobna sinteza bjelančevina u buragu

Mikrobna sinteza bjelančevina u buragu

Preuzeto iz “Mljekarskog lista”, piše dr sc Stjepan Feldhofer

Krava

Veoma je značajno da krave, prema biološkom programu tjelesnog rasta i proizvodnje mlijeka,  dobivaju sve potrebne aminokiseline za izgradnju tkiva, mlijeka i izmjenu  tvari (metabolizam) u organizmu. Često je veoma teško  točno odrediti potrebe bjelančevina s obzirom na vrstu, pasminu, dob, način držanja  i iskorištavanja životinja, vrstu i kakvoću krmiva. Posebice je to teško kod preživača zbog specifične gra|e probavnog sustava, mikrobne razgradnje i sinteze bjelančevina u buragu, ali i visokih potreba krava s visokom proizvodnjom mlijeka.

Nastajanje bjelančevina i iskorištavanje hraniva

Krave su biljojedi i preživači koji svoje osnovne potrebe zadovoljavaju bjelančevinama lošije biološke hranidbene vrijednosti iz biljnih krmiva, koristeći se buragovim mikroorganizmima, preko sinteze mikrobnih bjelančevina i njihovom probavom u crijevu.

Aminokiselinski sastav bjelančevina i dušičnih spojeva za mikrobnu sintezu u buragu nije od bitnog značaja, jer se mikrobna sinteza i rast buragovih mikroorganizama temelje na elementarnim tvarima biljnih krmiva, kao što su lakotopljive i probavljive bjelančevine i razni dušični spojevi iz biljnih krmiva (aminokiseline, nitrati, urea, amonijak), a sinteza je uvjetovana dovoljnom količinom energije iz ugljikohidrata.

Tako je trećini buragovih mikroorganizama za vlastitu reprodukciju potreban isključivo amonijak, a u većine amonijak potiče rast. Prisutnost sumpora poboljšava mikrobnu sintezu, posebice sintezu esencijalnih aminokiselina – metionina i cistina, a sadržaj kobalta i drugih minerala sudjeluje u samostalnom stvaranju vitamina V12  (kobalamina) i drugih vitamina, osobito vitamiva S i V skupine, koji gotovo potpuno zadovoljavaju potrebe krava. Iznimka su vitamini topljivi u masti (A, D, E, K) koje kao provitamine ili vitamine mora sadržavati hrana preživača.

Životinjske bjelančevine i tkiva životinjskog podrijetla nisu hrana preživača i ne smiju im se davati, jer se nepotrebno razgra|uju i teže probavljuju, ostavljaju rezidue i raspadnute tvari (detrituse), a moguće su i štetne posljedice po zdravlje preživača (biljojeda).

Ovisno o vrsti i probavljivosti krmiva, u buragu odraslih krava stvaraju se mikrobne bjelančevine, prosječno od 1,8 do 2,0 kg dnevno, ili oko 150 g mikrobnih bjelančevina na kg probavljive suhe tvari krmiva. Za takvu sintezu bjelančevina u buragu značajna je količina  amonijaka i energetskih tvari u buragovu sadržaju. Dobivene mikrobne bjelančevine kakvoćom i sadržajem aminokiseline zadovoljavaju uzdržne i osnovne hranidbene potrebe krava za život i nižu proizvodnju mlijeka.

Odraski preživači tako su na stanovit način djelomice životno neovisni o primanju pravnih bjelančevina hranom, zahvaljujući simbiozi s buragovim mikroorganizmima, koji u svom rastu i razmnožavanju dobro iskorištavaju lakoprobavljive i topljive biljne bjelančevine i spojeve nebjelančevinastog  dušika (NPN spojevi) pretvarajući ih u aminokiseline i mikrobne prave bjelančevine.

Mikrobne bjelančevine, prema količini i biološkoj kakvoći, ovisno o muznosti krava mogu zadovoljavati između 60 i 90 odsto njihovih ukupnih potreba.

Bakterijska suha tvar u buragu sadržava prosječno oko 50 odsto bjelančevina, protozoicilijati sadržavaju od 20 do 60 odsto (prosječno 40 odsto), a anaerobne gljivice od 24 do 30 odsto u suhoj tvari.

Prosječna je probavljivost mikrobnih bjelančevina oko 70 odsto, i to: bjelančevine bakterija 55 do 74 odsto, a u protozoa 86 do 91 odsto. Slabija probavljivost bakterijskih bjelančevina uzrokovana je teža probavljivim bakterijskim stijenkama i većom količinom nukleinskih kiselina. Probavljivost ukupnih mikrobnih bjelančevina stoga se smanjuje u nedostatku protozao u buragovu sadržaju – u slučaju niske pH – vrijednosti kiselih indigestija.

Sadržaj esencijalnih aminokiselina nalazi se 33 do 44 odsto u suhoj tvari ukupnih aminokiselina protozoa, odnosno 24 do 27 odsto u suhoj tvari aminokiselina bakterija. Lizin i glutaminska kiselina nalaze se više u bjelančevinama protozoa, dok bakterije sadržavaju više histidina, treonina, serina, cistina i metionina.

Nedostatak nekih  esencijalnih aminokiselina može se pojaviti kod krava visoke proizvodnje mlijeka i mladih životinja, posebice nedostatak aminokiselina metionina i lizina. Uzrok može biti nepotpuna ili poremećena mikrobiološka sinteza u buragu, nedostatak u krmivima lakotopljivih i probavljivih dušičnih  spojeva, energije iz ugljikohidrata, nekih minerala, kao sumpora i kobalta, nekih vitamina, odnosno, ako potrebe životinja u visokoj proizvodnji mlijeka prelaze mogućnost sinteze mikrobnih bjelančevina u buragu. Sve to može utjecati na sastav i količinu bjelančevina u mlijeku.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>