Home » Voćarstvo » Pod Igmanom voćnjak što je…

Pod Igmanom voćnjak što je…

Kad ljubav postane unosan posao, zabilježio perom i kamerom Predrag Daničić

Mile Sikima

Oduvijek je Mile Sikima imao želju da na svom porodičnom imanju u Vojkovićima pod Igmanom  odgoji dobar plantažni voćnjak, da uživa u njegovom stasanju, cvjetanju, rodu, berbi… Svoj veliki san je ostvario, krenuo je u novi posao, počeo je da se bavi voćarstvom. Kada je počeo o tome najozbiljnije da razmišlja i krenuo u realizaciju, među svojim sagovornicima imao je više skeptika nego onih koji su podržavali njegovu nakanu. Mnogi su smatrali da to vrlo lako može biti promašena investicija jer nije bilo primjera da je neko iz okruženja, pod Igmanom, nešto značajnije profitirao baveći se “naveliko” voćarstvom. Nevjericu su podupirali činjenicom da je zemljište na parceli predviđenoj za voćnjak jako lošeg kvaliteta, pola ilovačasto, pola šljunkovito.

Prvi zadatak je bio napraviti plodno tle. Još od  1978. godine počeo je da dovlači kvalitetnu površinsku oranicu kojom je zatrpavao ilovaču i šljunak.  Na ruku  mu je išla velika gradnja u Sarajevskom Polju pa je mogao birati najkvalitetniju zemlju kojom je na površini od četiri hektara podigao nivo za oko metar. Prvo je zasijao pšenicu, potom kukuruz, pa detelinu, prinosi su bili izvanredni, a kvalitet zemljišta je potvrđen. Prvi cilj je ostvaren, na redu je bio voćnjak.

- Kada sam krenuo u podizanje voćnjaka svu stručnu  brigu povjerio sam  istinskom ekspertu za voćarstvo Mirku Kulini, univerzitetskom profesoru iz Istočnog Sarajeva. On mi je od samog početka davao i moralnu podršku, a istovremeno je bio najbolji savjetodavac i saradnik. Vidjeli smo perspektivu u podizanju zasada kruške viljamovke – priča nam Mile Sikima.

Prije sadnje na parcelu je izveženo preko 50 kubika zrelog stajnjaka, a potom je profesor Kulina odredio položaj voćanjaka za najbolju iskorištenost sunca i vjetra, zatim je sadnju, razmak redova i stabala, veličinu i način kopanja rupa i dr.

- Ono što smo od Boga imali, je dobar položaj parcele koju u zoru, od pomaljanja s Trebeviće, pa sve do zalaska za vrhove Igmana, gruju sunčevi zraci. Istočna strana voćnjaka se cijelom svojom dužinom proteže uz lijevu obalu rijeke Željeznice, od koje u vrijeme žetnih žega voćke imaju svježinu i vodu za zalijevanje – dodaje Sikima.

U 22 reda godine 2006. zasađeno je 572 sadnice kruške viljamovke. U svakom redu, svaka deseta sadnica je oprašivač – kruška santa marija i  abate fetel. Okopavanje, đubrenje, prihranjivanje, navodnjavanje, rezidba, povijanje i podgoj plodnih grana, formiranje krošnji, pravovremena zaštita i sve ostalo što zahtijeva savremena voćarska proizvodnja pod kontrolom je profesora Kuline. S njim se često u voćnjaku nađu i drugi profesori i studenti Poljoprivrednog fakulteta Istočno Sarajevo. Oni su tu da pomognu, ali i  da na licu mjesta mnogo čega nauče.

Kada je u jesen 2008. godine sa mladih sadnica starih jedva dvije godine ubran prvi rod od oko 400 kilograma vidjelo  se zadovoljstvo i radost na licima porodice Sikima. U berbu su se uključili svi članovi porodice, supruga, sin i kćerka sa svojim porodicama, a tu je bilo i petoro unučadi. Već tada se vidjelo da su ulaganja imala ekonomsku opravdanost. Ali, odluka je pala, idemo dalje. Uveden je najsavremeniji sistem za navodnjavanje. Svako stablo dobilo je po dvije kapaljke, koje obezbjeđuju pet do sedam litara vode na sat.

Sljedeće godine rod je težak 1.800 kilograma, godinu dana kasnije 4,5 tone, a 2011. godine ništa manje nego 9,5 tona najkvalitetnije kruške viljamovke. Sada je i najnepovjerljivijim bilo jasno da je investicija opravdana i da voćarstvo ima perspektivu na terenima podno Igmana. U međuvremenu su obezbijeđeni najkvalitetniji objekat i oprema za pečenje rakije.  Već iduće godine može se očekivati rakija viljamovka iz voćnjaka Mila Sikime sa zaštitnim znakom. Ona će o svom kvalitetu sama govoriti.

Facebook Komentari

One comment

  1. Kruska je do skoro bila u ogromnom defivcitu u nasoj zemlji, danas je situacija drugacija mada jos uvek ima mesta za nove zasade . Kruska je veoma zahvalna iz razloga sto se moze prodati za industrisku preradu, za konzumnu upotrebu kao i za proizvodnju rakije koja je na dobroj ceni. Iz ovih razloga sa vocnjakom kruske nema promasaja.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>