Home » Pčelarstvo » Sa Hvara u Janju – po matice

Sa Hvara u Janju – po matice

Susret sa uglednim pčelarom, zabilježio Emir Musli

Specijalnost Izeta Hadžića su matice i matična mliječ, a kupci se javljaju iz svih krajeva bivše Jugoslavije, čak i sa Hvara u Hrvatskoj

Tradicija duga 25 godina

Da u svakom poslu ili hobiju treba uvažavati stručnjake, pratiti stručnu literature i usavršavati se, pokazuje primjer pčelara Izeta Hadžića iz Janje koji je tradicionalno pčelarstvo u Semberiji unaprijedio do zavidnog nivoa. Osim standarnih pčelinjih proizvoda, meda, polena, propolisa, Hadžić se, među prvima u BiH, 1998. godine počeo baviti proizvodnjom matica u mikrooplodnjacima, te proizvodnjom matične mliječi.

Usavršavanje na Institutu

Tvrdi da može proizvoditi, odnosno sakupljati, i pčelinji otrov toliko potreban u medicine, ali za sada, na našem tržištu nema potražnje za tim. Zatekli smo ga u njegovoj kući u Šarampovu, najstarijoj mahali u Janji, gdje živi sa suprugom i kćerkom. Košnice i matičnjaci miruju, a Hadžić se od septembra nalazi na svojevrsnom pčelarskom godišnjem odmoru.

- Cijeli juli i avgust su bili suhi i skoro bespašni, sa neznatnim unosom nektara i polena. Prijetila je opasnost da pčelinja društva uđu u zimovanje slaba, bez dovoljno kvalitetnih dugoživećih pčela i sa nedovoljnim zalihama kvalitetnog meda i polena. Čak se za neka pčelinja društva moralo intervenisati i to, uglavnom, lipovim medom, koji sadrži 70 do 80 posto polenovih zrnaca. To je najkvalitetnija hrana za odgoj dugovječnih pčela – kaže Izet Hadžić.

Pčelarstvo je višedecenijska porodična tradicija  Hadžića; Izet se već 25 godina bavi ovim poslom. Nažalost, rat ga je prekinuo u započetim poslovima, tako da se kao izbjeglica našao u Njemačkoj. Boravio je u jednom manjem mjestu pored Štutgarta.

- Pošto me pčelarstvo privlačilo, imao sam sreću da se nađem u Institutu za pčelarstvo u Štutgartu, gdje sam naučio mnogo toga o uzgoju pčela, saznao mnogo toga o ukrštanju, selekciji i proizvodnji matica. Što je najvažnije, naučio sam vrijednost stručne literature, tako da i danas redovno dobijam specijalizovane časopise. Svaki dan se nešto novo nauči, kaže Izet Hadžić, pčelar iz Janje.

Pokazuje nam košnice, improvizovanu laboratoriju i radionicu. Dodaje da je u zimskom periodu, nakon što im se da sva potrebna prihrana i lijekovi, pčelama potreban mir.  Košnice su pod krovom, mikrooplodnjaci konzervirani, a svoje slobodno vrijeme Hadžić koristi za izradu novih košnica i renoviranje starih.

Kod kuće je najbolje

S prvim danima proljeća, od marta, kada se stvore povoljni uvjeti, Izet detaljno pregleda zdravstveno stanje u košnicama, kvalitet matica i zalihe hrane. Stimulativno prihranjivanje obavlja sa sirupima u koje se doda oko 20 mililitara čaja od kantariona na litar sirupa. Ulje i smola, koji se nalaze u cvijetnim vrhovima biljke, čine ga lijekom koji djeluje antiseptički, tj. ubija zarazne klice i mikrobe.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>