Home » Voćarstvo » Pekmez, džem ili marmelada

Pekmez, džem ili marmelada

Možda niste znali

Često se postavlja kao pitanje, šta je džem, šta je pekmez, a šta marmelada. Neki ljudi dvije od njih, pa čak i sve tri poslastice posmatraju kao sinonime. Ipak, nije tako.

Sladak ma kako se zvao

Džem se dobija kuvanjem krupno nasjeckanog, prepolovljenog ili čak cijelog voća sa dosta šećera, obično na 1 kg očišćenog voća dolazi 1 kg šećera. Kuvanje uz neophodno i konstantno mješanje traje kratko (15-20 minuta) jer bi se dužim kuvanjem šećer kristalisao i potamnio čime bi i džem bio tamniji. Pri pripremi džema preporučuje se da se posuda namaže maslacom čime bi se izbjeglo zagorijevanje. Suština svega je da se u džemu jasno vidi od čega je napravljen. Najbolje džemove pripremaju se od jabuka, dunja, šljiva i crnog ribiza. Količina voćne kaše za proizvodnju 1kg konačnog proizvoda ne smije biti manja od 350g.

Marmelada je slatki proizvod izvorno pravljen od dunje. Marmelada je gusta smjesa bez vidljivih komadića voća idealna za mazanje. Priprema se od svih vrsta voća, najčešće su u pitanju citrusi, a često se kombinuje i više vrsta. U načelu se sirovo ili prokuvano voće protisne kako bi nestali i posljednji tragovi neraskuvanih komadića. Pripremanje marmelade se može ubrzati dodavanjem sredstava za želiranje, jer inače kuvanje dugo traje. Količina citrus voća za proizvodnju 1kg konačnog proizvoda ne smije biti manja od 200g od kojih je 75g iz unutrašnjeg dijela ploda.

Pekmez je proizvod proizveden dužim ukuvavanjem voćne kaše jedne ili više vrsta voća sa ili bez dodavanja šećera. Količina šećera koju je dozvoljeno dodati u pekmez iznosi najviše do 25% u odnosu na ukupnu količinu voća. U odnosu prema voćnoj masi, pekmez se može zasladiti s najviše 20% šećera.

Zanimljiv je slučaj iz komšiluka. Hrvatska je još prije pet godina svoj pravilnik o voćnim džemovima, želeima, marmeladama i pekmezu uskladila s direktivama Evropske Unije, ali je marmelada ostala sporna. Unija je za nju propisala drugačiju recepturu – ona se priprema samo od citrusnog voća, a sastav hrvatskih marmelada uglavnom ne odgovara tom pravilniku pa će najpoznatija Podravkina marmelada od šipka promjeniti naziv u džem od šipka.

Pekmez od šljiva, sa druge strane, neće morati mijenjati naziv, iako direktive EU-a uopšte ne pominju pekmeze. Hrvatski pregovarači uspjeli su uvjeriti Brisel da je riječ o našem proizvodu koji sadrži najviše 25 posto šećera, a ponekad se priprema samo od čistoga voća, pa je EU uvrstio pekmez u svoje direktive.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>