Home » Voćarstvo » Breskvin savijač nanio štete šljivi

Breskvin savijač nanio štete šljivi

U podmajevičkom kraju

Breskvin savijač

Ova godina će ostati u neugodnom sjećanju podmajevičkim voćarima. Prvo ih je zadesila suša, a kada je krenula sezona berbe šljive, Evropska unija je štiteći svoje voćare, uvela namete na uvoz šljive iz Bosne i Hercegovine. Voćari i otkupljivači su kasno saznali za tu mjeru i pretrpili su štetu jer su ugovorili cijene pet-šest mjeseci prije berbe.

A onda, kao grom iz vedra neba – Rusi su vratili sa granice sedam šljepera iz Bosne i Hercegovine punih šljive. Plavi plodovi su bili crvljivi. Riječ je parazitu breskvin savijač (Cydia Molesta), koji se iznenada nastanio u plodove šljive.

Na Festivalu šljive u Ugljeviku bio je i poznati stručnjak za zaštitu bilja prof. dr Vojislav Trkulja iz Poljoprivrednog instituta u Banja Luci. Po njegovim riječima ovaj parazit je u Rusiji svrstan u karantinski štetne organizme. Vremenske prilike su ove godine pogodovale njegovom razvoju i on je, što baš nije uobičajeno, naselio se sa breskve i na šljive. U pitanju je parazit koji nije baš rijedak pratilac voćarske proizvodwe. Rusija je zemlja koja ima najopremljeniju fitosanitarnu službu u svijetu i njoj se nije moglo desiti da joj promakne šljiva sa obronaka Majevica u kojoj se naselio breskvin savijač. Ovdašnji voćari će ubuduće morati da ulože dodatne napore da povrate povjerenje ruskih kupaca.

A sada ukratko o breskvinom savijaču. To je značajan štetnik koji pored breskve napada jabuke, šljive i još neke vrste voća. Za razliku od jabukovog savijača, koji ima dvije generacije, ovaj ima tri pa čak u povoljnim uslovima i četiri generacije. Prezimi u obliku larve u pukotinama, ispod oštećene kore stabla te u ostacima na zemljištu (obično na mjestima sa puno korova), u stabljikama korova, otpacima na zemljištu, kutijama i raznim drugim predmetima na zemlji, ili bolje reći gdje god nađe zgodno mjesto da se skloni i prezimi. Larve počinju da izlaze otprilike u vrijeme kada breskva ulazi u fenofazu balončića.

Pojavljuje se tokom dva mjeseca, a najintenzivniji let prve generacije ovog insekta je kraj maja i početak juna. Ženka polaže jaja na površini lista, peteljci ploda i u kori drveta. Za izleganje jaja je u prosjeku potrebno sedam dana, a nekada su dovoljna samo četiri dana.
Larva prve generacije se “ubušuje” u mlade ljetoraste i samo mali broj larvi napada plod. Oštećenja na ljetorastima postaju vidljiva tek 10 do 14 dana nakon napada i veoma su slučna oštećenjima izazvanim štetočinom breskvinog crvotočca. Ljetorasti se lome i poprimaju “mlitav” izgled (kao zastavica) jer larva u potpunosti izjede unutrašnjost ljetorasta. Za čitav ciklus, počevši od polaganja jaja pa do pojave odraslih insekata potrebno je šest nedjelja, minimalno 24 dana ukoliko je vrijeme toplo.

Druga generacija odraslih jedinki se pojavljuje početkom jula. Oštećenja koja ova generacija ostavlja za sobom su vidljiva na grančicama i plodovima. Simptomi na plodovima uključuju pojavu smolotočine i izlućivanje insekta koje ostavljaju defikacijom.

Treća generacija se pojavljuje u avgustu, a nastavlja da se izleže pred kraj septembra. Ova posljednja “ljetna” generacija pričinjava najveću štetu jer ulazi u plod upravo u vrijeme berbe. Većina larvi iz ove generacije se ne razvija u imago već formira kakun-čauru u kojoj će da prezimi.

Suzbijanje se provodi raznim insekticidima, čiji nazivi se razlikuju od proizvođača do proizvođača.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>