Home » Ratarstvo » Uljarice u leru!

Uljarice u leru!

Tim povodom

Nedovoljno soje

Nedavno su objavljeni podaci da je ove godine u Republici Srpskoj ove godine sojom zasijano 4.000 hektara, uljana repica je zauzimala površine od 500, a suncokret tek stotinak hektara. Uljarice su, očigledno, nedovoljno zastupljene na obradivim površinama Republike Srpske. To nije ništa novo. Poljoprivredni stručnjaci su odavna konstatovali da se ove industrijske biljke presporo vraćaju u plodored.

Soja, biljka koja ima posebno široku lepezu upotrebe, sijana je 2000. godine na 3.235 hektara. Uslijedio je veliki pad površina pod ovim usjevom, pa skok, i 2005.godine zasijana je 4.300 hektara.

Suncokret je, naprosto, protjeran sa polja Republike Srpske. Od 2000. do 2005. godine zauzimao je od 165 do 240 hektara, a najnoviji podaci govore da se više ne sije ni toliko.

Uljanu repicu karakterišu velike oscijacije, kada je o zasijanim površinama riječ. Godine 2000. sijana je na samo 30 hektara, sljedeće dvije godine nije uopšte sijana, da bi 2005. godine zauzimala oko 1.000 hektara. Danas je taj obim zasijanih površina prepolovljen.

Ustvari, istinski proizvođač uljane repice u Republici Srpskoj je još samo Poljoprivredno dobro “Semberija” iz Bijeljine, a svi ostali skoro das u digli ruke od nje.

Skoro svake godine održavaju se savjetovanja, okrugli stolovi i drugi skupovi na kojima se analizira stanje, utvrđuju uzroci i ukazuje na potrebu da se povećaju površine pod uljaricama. Ali, nema napretka.

Nedovoljna zastupljenost uljarica na našim poljima ima ozbiljne reperkusije na trgovinski bilans Republike Srpske. Uvozi se ulje, ali i sve vrsta sačme, posebno u velikim količinama sojina sačma. Republika Srpska, kao i Bosna i Hercegovina u cjelini, je stočarsko područje.

Potrebe za proteinskim komponentama su velike i sigurno je da bi veća proizvodnja uljarica imala pozitivnog odraza na stočarsku proizvodnju, tako da bi se moglo govoriti o smanjenju uvoza mesa, mlijeka i drugih stočarskih proizvoda.

Plodored je posebno značajan za sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju. Kada bi se uljarice našle na većim površinama sigurno je da bi plodored bio povoljniji. Ta činjenica nije za podcjenjivanje.

Gdje su razlozi slabe zastupljenosti uljarica na poljima Republike Srpske?

Odgovor na ovo pitanje nije jednostavno dati. Oni koji misle da imaju odgovor i da su ga već dali, vjerovatno, se varaju. Male zasijane površine ih demantuju. Jer, Republika Srpska ima povoljnu klimu, odgovarajuće zemljište, tehnološka rješenja i kadrove, vlastita iskustva i tradiciju, zemljoradničke zadruge i privatne firme, a što je najbitnije, ima obezbijeđen plasman. Samo brčanski “Bimal” ima kapacitet prerade od 125.000 tona. Tu su i prerađivački kapaciteti u Sitnešima i drugi.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske su svjesni da uljarice moraju dobiti više mjesta na našim poljima pa je angažovana struka i nauka sa ciljem da se pripremi Program unapređenja sjetve uljarica u Republici Srpskoj za period od 2011. do 2015. godine. Ovaj posao je povjeren Poljoprivrednom institutu Republike Srpske iz Banja Luke. Prema prvim saznanjima ovim dokumentom predvidiće se da 2015. godine u Republici Srpskoj bude zasijano 40.000 hektara soje i 5.000 hektara uljane repice. Kod obje ove uljarice, dakle, površine treba da se udesetostruče.

Facebook Komentari

2 komentara

  1. Momir Vidović

    Poštovani,
    obzirom da je u gore navedenom tekstu konstatovano ,, da je istinski proizvođač uljane repice u RS još samo PD,,Semberija,, želim da dam slijedeći komentar:

  2. Momir Vidović

    Unapređenje proizvodnje uljane repice u RS se nemože postići organizacijom okruglog stola jednom godišnje i davanjem izjava medijima o zaključcima istog prije početka održavanja (pošto mediji nemaju vremena da sačekaju kraj), mislim da je potrebno mnogo više od toga.
    Potrebni uslovi za masovniju proizvodnju uljane repice:
    - edukacija proizvođača (mnogi i neznaju kako se uzgaja repice), a na tome bi Agencija za pružanje stručnih usluga u polj. RS mogla mnogo učiniti.
    -Država (RS) da proizvođačima ustupi zemljište koje se sada ne koristi za polj. proizvodnju na više godina bez naknade sa obavezom sjetve repice i drugih uljarica u plodoredu (takvog zemljišta imamo mnogo)
    -adaptacija na kombajnima za žetvu repice.
    Pošto imamo obezbjeđeno tržište i sigurnu naplatu za uljarice (Bimal-Brčko) smatram da je potrebno samo malo više sluha od nadležnih da stave u funkciju zemljište koje je sada zaraslo u korov i šiblje a koje je vlasništvo RS ( za ovo nisu potrebna finansijska sredstva osim političke volje), proizvođači će naći svoj interes u proizvodnji uljarica.
    S poštovanjem.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>