Home » Ratarstvo » Pitoma nana

Pitoma nana

Gajenje ljekovitog bilja

Domaća nana

Pitoma nana (lat. Mentha piperita) u narodu je poznata još pod nazivima: bijela nana, paprena metva, dimljus, janješka metica, ljuta nana, merka, metva, metvica, nana, nane, nanejag, paprena metvica, paprena nana, poprova nana i crna nana. Ekonomski je važnija od svih drugih vrsta nane, jer ima više aktivnih ljekovitih materija, najmirisnija je u najprijatnija u odnosu na druge biljke pod istim imenom. Medonosna je biljka. Stabljika joj je visoka do pola metra, razgranata, listovi dugački, jajasto – kopljasti, tanki, s gornje strane tamnozeleni, s donje blijedi. Cvjetovi su sitni, ljubičasto – crveni. Ova višegodišnja zeljasta biljka je karakteriustična po naglašenom mirisu, posebno lista, jer je u njemu najviše eteričnih ulja.

Pitoma nana se razmnožava isključivo vegetativnim putem: korijenjem, dijeljenjem busenova, odrezivanjem i sađenjem mladih vriježa. Zbog svog višestukog hibridnog porijekla nana se brzo degeneriše pa je zato svake godine treba saditi na drugoj njivi. Nema velikih zahtjeva prema toploti, ali ne podnosi niske temperature. Zvučki paradoksalno, ali mlade biljke su otpornije na niske temperature od strijih, čiji nadzemni dijelovi stradaju čim temperature bude negativna.

Prilikom izbora zemljišta, najbolje je da to budu laka, aluvijalna i pjeskovita tla. Preporučuje se izbjegavanje sabijenog zemljišta koje se stvrdne za vrijeme suše. Nedostatak vlage prvo se primijeti na listu koji dobije žutu boju, razvoj se usporava, biljka ne raste u visinu. Ne odgovara joj ni velika vlaga. Ukoliko je gusta sadnja i velika zasjenjenost, često je napada rđe, bolest kojoj je veoma podložna.

Sađenje nane može biti u proljeće ili u jesen. Stručnjaci daju prednost jesenjoj sadnji. Jesenjom sadnjom izbjegava se izmrazavanje stolona tokom zime, a kada dođu topli dani brzo se razvijaju nadzemni dijelovi biljke. Proljetna vlaga se maksimalno iskristi. Nana zasađena u jesen ranije sazrijeva, prva žetva je ranija tako da ostaje duži period da poraste za drugi otkos.

Metvica se sadi u brazde na dubinu od desetak centimetara. Otvaranje brazde vrši se neposredno prije sadnje, kako bi se sačuvalo što više vlage. To je biljka koja traži dosta njege: uništavanje pokorice, okopavanje, prihranjivanje, pljevljenje, navodnjavanje, zaštitu od bolesti i štetočina… Ako se to sve blagovremeno obavi, visoki prinosi neće izostati, što će osigurati i dobar finansijski rezultat. Obavezno je treba gajiti u plodoredu.

S obzirom da formira veliku količinu nadzemne mase i da ima korijenov sistem koji se razvija u površinskom sloju zemljišta, potrebe za hranljivim materijama su velike. Najbolji rezultati se postižu kada se kombinuje đubrenje stajnjakom (20 do 30 tona po hektaru) i mineralnim đubrivima (600 do 800 kilograma po hektaru).

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>