Home » Ratarstvo » Plodored – najefikasniji lijek

Plodored – najefikasniji lijek

Zlatica kukuruza

Zlatica kukuruza

Veća robna razmjena donosi, pored dobrih, i neke loše stvari. Razmjenom roba između država i kontinenata prenose se i štetočine. Tipičan primjer za to je pojava zlatice kukuruza u Evropi. U pitanju je štetočina koja je u drugoj polovini prošlog vijeka nanosila štete u Sjevernoj i Centralnoj Americi. Na prostorima bivše Jugoslavije prvi put se pojavila u blizini aerodroma Surčin na površini od samo pola hektara. Samo godinu dana kasnije kukuruzna zlatica je zahvatila područlje od 110.000 hektara, a sljedeće godine čak 200.000 hektara. Brzo se proširila i na okruženje uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Ekonomske štete koje čini zlatica kukuruza nisu za podcjenjivanje. Ličinka se hrani samo korijenom kukuruza. Biljka se izvali i padne na tle tako da se gube prinosi.

Zlatica kukuruza se munjevito širi, iako ima jednu generaciju godišnje. Ona u jesen polaže jaja u zemlju na dubinu od 15 do 25 centimetara, gdje ona prezimljavaju. Iz njih se u maju i junu iduće godine izlegu larve koje se kreću kroz zemljište i lako pronalaze korijenov sistem kukuruza. Jedu ga i uništavaju, tako da biljke poliježu u visokom procentu, čak i do 70 odsto. Uslijed smanjenja mase korijena, kukuruz nije u mogućnosti da uzima dovoljne količine hrane i vode pa je neminovno uginuće biljke ili smanjenje rodnosti. Polijeganje kukuruza je redovna pojava, poslije čega biljka pokušava da se podigne tako da dolazi do pojave koju poljoprivrednici nazivaju „guščiji vrat“. Po njemu se veoma lako može utvrditi da je njiva napadnuta zlaticom kukuruza. Na takvim njivama kombajn ne može da „pokupi“ polegle biljke i klipovi ostaju na tlu. I još jedna šteta: iz tla izlaze odrasli insekti koji se hrane polenom i svilicom kukuruza narušavajući na taj način oplodnju kukuruza, a posljedica je, zna se, smanjeni prinos. Ova pojava je posebno karakteristična za sjemensku proizvodnju kukuruza.

S obzirom da je kukuruz najrasprostranjenija gajena biljka u Republici Srpskoj, sasvim je razumljivo da se ovoj štetočini mora pokloniti odgovarajuća pažnja. Struka i nauka ne sjede skrštenih ruku. Obavljena su brojna istraživanja koja su potvrdila da je ova napast stigla i na naša kukuruzna polja.

- Suzbijanje štetočina u svijetu i kod nas sprovodi se agrotehničkim i hemijskim mjerama, a posebno plodoredom, odnosno izbjegavanjem gajenja kukuruza u sljedećoj godini na poljima pojave ove štetočine u ovoj godini. Zbog toga se u periodu juli, avgust, septemabr, polja pod kukuruzom moraju pregledati svakih sedam dana i pažljivo na stabilima kukuruza ustanoviti broj prisutnih štetočina. U tu svrhu se na najmanje deset mjesta uzima 10 do 20 biljaka i pažljivo izbroje prisutne štetočine na stabljici. Pri tome se na svakom mjestu odabere svaka treća ili četvrta biljka i na njoj ustanovi brojnost odraslih oblika štetočine. Ako se ustanovi deset i više štetočina po biljci merkantilnog kukuruza, mora se protiv odraslih obaviti hemijsko suzbijanje štetočina insekticidima – savjetuje prof. dr Nemanja Ostojić.

Poljoprivredni stručnjaci se slažu da je plodored najefikasniji lijek u mjerama suzbijanja zlatice kukuruza. Plodored može biti veoma efikasan jer ova štetočina odlaže jaja u polja kukuruza. Kada se nakon kukuruza na istom polju zasiju neki drugi usjevi, ličinka koja se izleže iduće godine izgladni i ugine od gladi. Sjetva kukuruza na toj površini moguća je već naredne godine jer na njioj nema dovoljno jaja da bi se mogla pojaviti brojnija populacija, koja može pričiniti ozbiljniju štetu.

Neki proizvođači sjemena kukuruza tretiraju sjeme insekticidima koji kontrolišu zlaticu kukuruza. Tako tretirano sjeme svakako da ima prednost u odnosu na obično sjeme kukuruza pa iako je skuplje, zaslužuje pažnju proizvođača kukuruza.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>