Home » Voćarstvo » Lubenica – sladi i osvježava

Lubenica – sladi i osvježava

Zdrava poslastica

Ljetna poslastica

Mada prema botaničkim svojstvima spada u povrće, zbog načina na koji se koristi u ishrani, lubenica se obično svrstava u voće. Najpopularnija je ljeti, jer odlično gasi žeđ i nadoknađuje tečnost izgubljenu znojenjem.

Mesnati dio ploda odlikuje se značajnom hranljivom i biološkom vrijednošću. Prednost je u velikoj količini vode koje ima preko 90 odsto. Organizam ovu dragocjenu tečnost dobija postepeno, jer prvo mora da svari celulozno tkivo. Uz to, veoma osvježava zbog sadržaja jabučne i limunske kiseline.

Ne treba zanemarivati ni šećer, jer plodu daje izvjesnu energetsku vrijednost i slast. Sadrži i fermente (enzime) koji imaju sposobnost razlaganja bjelančevina u lako svarljive oblike, znatnu količinu beta-karotina (provitamina A), vitamina B i C i mineralnih materija. Crvena boja mesa potiče od antioksidansa likopena, po kojem je, ipak, paradajz na vodećem mjestu.

Zbog svega navedenog, lubenica nije samo poslastica, već ima i ljekovita svojstva. Najznačajnija je njena diuretička uloga – pojačava izlučivanje mokraće i organizam oslobađa štenih materija. Preporučuje se osobama s kamenom u žuči, bubrezima i bešici, jer utiče na njegovo rastvaranje i izbacivanje, a istovremeno spriječava i stvaranje novih. Povoljno djeluje i na organe za varenje i otekline izazvane nedovoljnom aktivnošću srčanog mišića. Dakle, ima mnogo razloga da se jede u slast, ali bez pretjerivanja.

Priča o porijeklu lubenice vodi ka centralnim i južnim područjima Afrike. Smatra se da joj je domovina pustinja Kalahari, u čijim perifernim oblastima postoje i danas divlje forme ove biljke. Prvo je prenijeta u Egipat, što se može zaključiti po crtežima na zidovima starih grobnica, a potom se postepeno širila u druge krajeve. U 10. vijeku prije naše ere dospjela je u Kinu, koja je danas jedan od najvećih proizvođača. U naše krajeve donijeli su je Turci, prilikom osvajanja Balkanskog poluostrva.

Kako odabrati najbolju lubenicu?

Za to postoji mnogo trikova i savjeta od kojih su neki više, a neki manje efikasni. Pojedincima je znak zrelosti tup zvuk pri kucanju, karakteristično pucketanje kad se plod pritisne rukom… Važno je da se ne kupuju meki i oštećeni plodovi, prezreli i nedozreli, koji nisu slatki i aromatični u dovoljnoj mjeri. Inače, brzo gube svježinu, naročito kada su direktno izloženi sunčevim zracima.

Kod nas se lubenica obično servira rashlađena, u kriškama. Da bi se taj proces ubrzao, najbolje je da se svaki komad umota u foliju i odloži u frižider, a ako se baš žuri, može i nakratko u zamrzivač. Niske temperature, inače, nepovoljno utiču na ukus i spoljašnji izgled.

To je uobičajen, ali ne i jedini način korišćenja. Oni umješniji mogu vaditi kuglice posebnom kašikom, praviti kockice ili pire. U kombinaciji sa drugim voćem pogodna je za voćne salate, frape i razne druge poslastice. Od kore lubenice priprema se slatko, a veoma su ukusni i sitni plodovi stavljeni u turšiju.

Facebook Komentari

One comment

  1. Lubenica je vrlo ukusna i lepo osvežava, ali neke osobe moraju upoznati i njen glikemijski indeks pa preporučujem tekst na donjem linku:

    http://agroekonomija.wordpress.com/2011/09/27/izbor-voca-za-pravilnu-ishranu/

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>