Home » Razno » Prva zadruga u Bosni i Hercegovini

Prva zadruga u Bosni i Hercegovini

Iz prošlosti poljoprivrednog zadrugarstva

Zadruga u Tolisi

Prva poljoprivredna zadruga u Bosni i Hercegovini osnovana je 16. oktobra 1904. godine u posavskom selu Tolisi kod Orašja (sada Posavski kanton). Zvala se “Seljačka zadruga s. o. j.” (sa ograničenim jemstvom). Bio je to jedan od načina traženja izlaza i zaštite od tadašnje zelenaške eksploatacije. Zemljoradnici su vidjeli da će združenim snagama podići na noge posrnulu poljoprivredu i oduprijeti se ugnjetavanju te modernizovati zaostali način obrade zemlje.

Inicijativa za osnivanje zadruge pokrenuta je sredinom 1903. godine. Vlasti iz Brčkog, Tuzle i Sarajeva nisu bile raspoložene da daju odobrenje, pa su se osnivači obratili direktno Beču za intervenciju. Tada se ispostavilo da su osnivači na čelu sa fra Ilijom Oršolićem na čelu, tražili osnivanje zadruge sa neograničenim jemstvom, a preporuka iz Beča je bila da se osnuje zadruga sa ograničenim jemstvom, što je na kraju i odobreno. Ukupno je bilo 53 osnivača. Na osnivačkoj skupštini donijeta su Zadružna pravila koja sui mala 64 člana i bila su u skladu sa tadašnjim Trgovačkim zakonom za BiH. Iz naziva zadruge morao je biti izbačen predznak “Hrvatska” i ostao je naziv “Seljačka zadruga s. o. j.” Procedura pribavljanja odobrenja trajala je 30 mjeseci!

Za prvog predsjednika zadruge izabran je fra Ilija Oršolić, gvardijan franjevačkog samostana, a dužnost potpredsjednika povjerena je Mihajlu Rebbi, posjedniku iz Orašja. Blagajnik je bio Josip Kočiš. Među prvim ljudima koji su upravljali zadrugom bili su još Nika Mikić, Joso Dominković, Marijan Dominković, Ivo Nedić i drugi. Osim upravnog odbora od pet članova, novoformirana zadruga je pored ostalih organa, imala i “sud dobrih ljudi” koji je rješavao sporove zadruge i zadrugara. Na zadružnoj skupštini svaki zadrugar je imao samo jedan glas.

Zadruga je bila čisto kreditna i nabavna. U članstvu su mogli biti stanovnici opština Orašje i Donja Mahala, koji slobodno raspolažu svojim imanjem. Svaki član mogao je upisati samo jedan zadružni udjel koji je iznosio 100 kruna, što je odgovaralo vrijednosti dobrog konja, dva dobra vola ili oko 500 kilograma pšenice. Zadruga je već na startu imala sredstva od oko 30.000 kuna, što je odgovaralo vrijednosti od oko 15 vagona pšenice.

Zadruga u Tolisi je odigrala značajnu ulogu na unapređenju poljoprivrede i sela i to ne samo Tolise nego i daleko šireg područja. Najveći prosperitet imala je u periodu poslije završetka Drugog svjetskog rata, kada je, zahvaljući zadruzi, podignuto više značajnih objekata i tada su zaživjele mnoge napredne stvari u poljoprivrednoj proizvodnji.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>