Home » Pčelarstvo » Malo meda za sopstvene potrebe

Malo meda za sopstvene potrebe

Banjalučke aktuelnosti

Banjaluka

U Područnoj privrednoj komori u Banjaluci održana je sjednica Odbora pčelara i proizvođača pčelarske opreme, koja je bila posvećena trenutnom stanju i pravcima djelovanja u oblasti pčelarstva ove regije. Na ovom skupu čulo se dosta zanimljivih podataka i činjenica kao i mišljenja i prijedloga za bolje organizovanje i brži napredak pčelarskog sektora. Očigledno je da postoje mogućnosti za to. Takav se utisak mogao ponijeti i sa ovog sastanka.

- Nakon sumiranja rezultata anketnih listića, koje su dostavili predstavnici pojedinih udruženja, konstatovano je da se na području regije Banja Luka godišnji prinos meda kreće oko 500 tona, što prema broju stanovnika i potrošnji nije ni blizu dovoljna količina za potrebe ovdašnjeg stanovništva – ističe Jovanka Salatić, sekretar Odbora za poljoprivredu Područne privredne komore Banja Luka. – Osim toga, rečeno je i da je oko 1.000 pčelara uključeno u udruženja (sa 45.000 košnica), dok prema saznanjima 500 pčelara (oko 4.500 košnica) ne pripada nijednom udruženju. Kako je navedeno, oko 25 pčelara se profesionalno bavi pčelarstvom, dok oko 240 pčelara žele da se profesionalno bavi pčelarstvom, pod povoljnijim uslovima privređivanja, a oko 200 pčelara sa približno 4.000 košnica su pčelari mlađe starosne dobi, odnosno do 40 godina života.

Članovi Odbora istakli su problem plasmana pčelinjih proizvoda na domaćem tržištu, konkretno u lancima većih trgovačkih kuća. S obzirom na postojeće prirodne resurse, konstatovano je da postoji mogućnost za višestruko povećanje proizvodnje, što, ujedno, zahtijeva veće podsticaje od strane nadležnih institucija.

Među prezentiranim podacima neki predstavljaju ozbiljno upozorenje i poziv za preduzimanje mjera za promjene. Tu se, prije svega, misli na broj pčelara koji nisu obuhvaćeni u udruženja pčelara, a samim tim ni u Savez udruženja pčelara Republike Srpske. Takvih je trećina ukupnog broja. Iako se radi o sitnim pčelarima, jer oni imaju deset puta manje košnica nego dvije trećine organizovanih pčelara, njihov značaj i ulogu nikako ne treba podcjenjivati. I njihovi mali pčelinjaci su od velikog značaja za oprašivanje flore, čime se utiče na obim i kvalitet poljoprivredne proizvodnje. U razvi-jenim zemljama ko god se bavi pčelarstvom, pa maker proizvodio samo za svoje potrebe, mora biti uključen u pčelarske asocijacije i poštovani pčelar-ske “kanone”, kako svojim ponašanjem ne bi negativno uticao na zdrav-stveno stanje pčela na susjednim pčelinjacima, na iskorištenost paše i dr.

Drugi podatak vezan za starosnu strukturu pčelara skoro da je zabrinjavajući. Samo 200 njih od su mlađi od 40 godina! Smjena generacija u pčelarstvu je nužnost iz najprostijeg razloga što stariji pčelari, veoma često narušenog zdravlja, ne mogu blagovremeno i kvalitetno obavljati obimne, a često i fizički teške poslove na pčelinjacima. Mlađa populacija brže prihvata tehnološke novine, služi se informacionim tehnologijama (prije svega internetom) i ima druge marketinške poglede. Uostalom, i u drugim privrednim granama krupnije zaokrete uvijek su pravili mladi i obrazovani, pa zašto tako ne bi bilo i u pčelarstvu.

Na kraju, slobodno se smije zaključiti da je veoma dobro što su se u Područnoj privrednoj komori u Banjoj Luci opredijelili da sagledaju i analiziraju stanje i na taj način aktuelizirali pčelarstvo, što bi i u drugim sredinama trebalo učiniti.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>