Home » Uvodnik » Kalendar radova za april

Kalendar radova za april

Piše: Petar Ilić, zamjenik glavnog i odgovornog urednika „Poljoprivrednog kalendara“

APRIL – MJESEC SJETVE

Boje proljeća

April je po statistici vrlo ćudljiv mjesec u kome se mogu očekivati i vrlo neugodni naleti zime, a i najave ljeta. Po brojnim klimatskim karakteristikama to je dosljedan predstavnik prelaznog perioda u godini između njenog najhladnijeg i najtoplijeg dijela.

Meteorolozi obazloženje za promjenjivost vremena nalaze u činjenici da je od aprila površina okeana hladnija od površine kopna. Kada stigne u toplije kopneno područje, okeanski vazduh se grije od tla, tako ugrijan diže se u više slojeve atmosfere, pritom se hladi, što uslovljava zgušnjavanje vodene pare u oblake, a potom u krupne kapi kiše koje u vidu pljuska padaju na tlo.

Srednje mjesečne temperature su u poređenju sa onim u martu više čak za pet-šest stepeni. April je osjetno sunčaniji od marta, ali i kišovitiji. U ovom mjesecu, u odnosu na prethodni, ima manje magle, ali može da bude grmljavine, ponekad i grada. U narodu je poznata izreka: Nepouzdan k’o aprilsko vrijeme. Ili: Koliko ima u godini dana, toliko je u aprilu vremena.

Ratarstvo: Sijačice punom parom

U ovom mjesecu završava se sjetva ranih usjeva, pa se siju usjevi srednjeg i kasnog proljetnog roka: u prvoj polovini mjeseca siju se suncokret, soja, lucerka, crvena djetelina, smiljkita, konoplja, a u drugoj pasulj, krmni sirak, sudanska trava, krompir, kukuruz i druge termofilne biljke (koje traže dosta toplote, a ne podnose hladnoću i mraz). Prije sjetve pokloniti pažnju pravilnom đubrenju i obradi. Optimalni rokovi sjetve su vrlo važni za kasniji razvoj usjeva i za prinose.

Soja uspijeva u svim proizvodnim područjima dobrim za uzgoj kukuruza, a izbjegava se sjetva u monokulturi, nakon uljane repice i suncokreta, te nakon kukuruza tretiranog jačim dozama atrazina u sušnim godinama. U kvalitetno pripremljeni sjetveni sloj, što ravnije površine da bi se izbjegli gubici u žetvi, sije se, ovisno o vegetacijskoj skupini sorte, 450.000 do 600.000 sjemenki/ha, što je 80 do 120 kg/ha sjemena soje, a razmak između redova je 45-50 cm ili 25 cm. Optimalni je rok za sjetvu od 15. do 30. aprila.

Preduzima se zaštita od korova, sve do kraja busanja. Kod širokolisnih usjeva, a i onih u vlatanju, strogo se vodi računa prilikom izbora herbicida. Ako ozimi usjevi nisu ranije prihranjeni, prihranjuju se azotnim đubrivima. Na izbor đubriva utiče pH vrijednost zemljišta i utvrđeni deficit azota. Đubrivo AN (33% azota) i UREA (46% azota) imaće prednost na zemljištima neutralne i blago alkalne reakcije. Na kiselim zemljištima bolje je koristiti KAN (27% azota). Za brze intervencije bolji au AN i KAN u odnosu na UREU. Usjevi koji su ranije već prihranjeni, mogu se sada prihraniti drugi put, u vrijeme vlatanja žita. Strna žita, ako je potrebno, prskaju se herbicidima protiv korova.

Kukuruz je najzastupljeniji usjev na prostorima Republike Srpske. Različiti su rokovi sjetve u ravničarskim i brdsko-planinskim krajevima. Ipak, druga polovina aprila pravo je vrijeme za sjetvu ove žitarice. Prvo se, naravno, siju rani hibridi (posebno tvrdunci), zatim kasniji hibridi i na kraju srednje rani, pa opet rani, sve zavisno od područja i klimatskih uslova. Kukuruz, krompir, suncokret i druge širokolisne kulture obavezno se prskaju herbicidima protiv korova, i to, najčešće, između sjetve i nicanja, uglavnom neposredno poslije sjetve. Ili, još bolje, po savjetu stručnjaka za zaštitu bilja.

Jare usjeve posijane u februaru i početkom marta sada treba prihraniti.

Povrtarstvo: Prednost direktnoj sjetvi

U aprilu se prihranjuje i okopava crni i bijeli luk i okopava i bere povrće iz jesenje i rane proljetne sjetve.

Povrtari koji su odlučili da izbjegnu proizvodnju rasada paprike i paradajza treba da znaju da je sada vrijeme za direktnu sjetvu ovog povrća. Direktna sjetva paprike i paradajza ima više prednosti – od smanjenja ulaganja u proizvodnju, pa do formiranja snažnih biljaka s razvijenim korijenovim sistemom, tako da paradajz može da se gaji i bez navodnjavanja. Direktnom sjetvom najčešće se proizvodi industrijska paprika, povrtarske sorte kraće vegetacije i paradajz namijenjen za preradu bilo u industriji ili domaćinstvu. Sorte paradajza pogodne za direktnu sjetvu na većim površinama su niske, a za baštensku proizvodnju visoke. Početak aprila pravo je vrijeme za direktnu sjetvu paprike, a druga polovina aprila za sjetvu paradajza. U zaštićenom prostoru u prvoj dekadi aprila siju se lubenice, dinje i krastavci za ranu, kao i kupusnjače za srednje ranu proizvodnju. Na otvorenom polju sade se krompir, rane kupusnjače, praziluk, salata… Sije se cvekla, celar, boranija, pasulj, kukuruz i šećerac.

Stočarstvo: Sa pilićima oprezno

Stoka se izvodi na pašu ili počinje da hrani zelenom hranom. To mora biti postepeno da ne bi došlo do probavnih smetnji. Ako se krmače prase, podmlatku treba obezbjediti toplotu.

U ovom mjesecu počinju da se raskvocavaju kvočke, pa ih treba nasaditi – ako u domaćinstvu, kako je to uobičajeno, nisu kupljeni jednodnevni pilići proizvedeni u inkubatosrkim stanicama. Ukoliko ste se opredijelili za sopstvenu proizvodnju pilića, oprez! Tokom prvih 3 do 40 dana, dok ne dobiju perje, pilićima je potrebno grijanje. Piliće koje su izvele kvočke, griju one same svojim tijelom, a nabavljene jednodnevne (one iz inkubatora) treba grijati vještačkim kvočkama. To su posebni grijači koji rade na struju (rjeđe na gas) i obezbjeđuju temperaturu tijela pilićima od 35 do 37 stepeni Celzijusa. Prave se u obliku kupe – konusa, u kojoj se s unutrašnje strane nalazi grijač. Pilići se pod kupu zavuku i griju. Oko grijača treba postaviti hranilice i pojilice, a pilićima pod kvočkom davati hranu nekoliko puta dnevno. Dobro je ponuditi pilićima obrano mlijeko, ako ga ima u domaćinstvu.

Voćarstvo i vinogradarstvo: Obrada, prskanje, kalemljenje…

Poslije završetka svih proljetnih radova, obavlja se površinska obrada zemljišta u matičnjacima, sjemeništima, rastilima i voćnjacima, a ako je potrebno, i đubri. Obavlaju se proljetna prskanja i sprovodi zaštita voćaka u cvijetu od poznih mrazeva. Orezuju se kupine i maline.

Obavlja se i prekalemljavanje voćnih stabala i divljaka, đubrenje azotnim đubrivima, sjetva stratifikovanog sjemena, obrada zemljišta (tanjiranje, freziranje ili okopavanje). U brdsko-planinskim krajevima može se još izvoditi zimska rezidba i sadnja voćaka, a prema potrebi i zaštita cvijeta od kasnih proljetnih mrazeva.

Podižu se novi vinogradi. Kolje se postavlja u mladim vinogradima. Vrši se đubrenje azotnim đubrivom. Rezidba na zrelo se završava. Čokote terba vezati, a isto tako krakove i lukove za naslon. Nastavlja se duboka obrada u redu i između redova. Prva plitka obrada između redova i prvo prašenje u redu je, takođe, u ovom mjesecu.

Travnjak

Stručnjaci preporučuju da se u drugoj polovini aprila sije trava, naravno pod uslovom da zemljište nije suviše hladno i vlažno. Za sjetvu odabrati suv dan bez vjetra. Preporučuje se 40 do 60 grama sjemena po kvadratnom metru. Stare travnjake treba prvi put pokositi, zaliti i nađubriti.

Sadi se gomolje i drveće i obavljaju pripreme zemljišta za sijanje ljetnog cvijeća u leje. Sakupljačima ljekovitog bilja se preporučuje: hrastov lišaj, podbjel, ljubičica, maslačak, glog, jagorčevina, gorocvijet, kamilica, božur, oman, čičak, rusa, srčenjak, trnjina.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>