Home » Ratarstvo » Vigna voli toplotu

Vigna voli toplotu

Proizvodnja krmnog bilja

Vigna

Kada je o krmnom bilju riječ, veliki broj stočara premalo ili malo zna o vigni (Vigna sinensis L.) za koju u narodu postoje nazivi: kravlji grašak, kravlji grah, korjenasta soja i crnokica. A radi se o jednoj od najstarijih krmnih biljaki iz grupe mahunarki. Porijeklom je iz Afrike, a danas najveće površine zauzima u Sjedinjenim Američkim Državama.  U svijetu postoji 57 vrsta ove biljke, ali za naše krajeve interesantana je samo jedna – Vigna sinensis L.

Vigna je dosta slična pasulju. Uostalom, u više zemalja koristi se i za ljudsku ishranu. Kao stočna hrana koristi se zrno, a nekada i zelena masa. Dobri rezultati postižu se gajenjem sa kukuruzom, sudanskom travom i sirkom. Kao i sve druge mahunarke, dobra je za popravaljanje zemljišta.

- Ova kultura ima velike zahtjeve prema uslovima uspijevanja, a naročito prema toploti kao što ima grah i soja. Prema hladnoći je osjetljivija od soje. Na vazdušnu sušu nije tako osjetljiva, dok je na zemljišnu vrlo osjetljiva, jer to pokazuje na smanjenom prinosu zrna i zelene mase. Odlično podnosi zasjenjivanje te je zbog toag pogodna za uzgoj u gustim sklopovima i smješama, te za iskorištavanje zasjenjenih zemljišnih površina u voćnjacima. Vigna uspijeva na većini tipova zemljišta. Na dubokim, plodnim i vlažnim zemljištima razvija bujnu vegetativnu, vrlo kvalitetnu zelenu masu, te tada obrazuje vrlo malo mahuna, te se na takvim zemljištima treba gajiti za zelenu masu i to u smjesama. Na zemljištima koja su siromašna u kreču bolje uspijeva od crvene deteline i lucerke -  piše mr Idriz Vrtagić u stručnom časopisu “Zelena linija” iz Tuzle.

Ova krmna biljka je veoma dobra za plodored. Posebno je dobar predusjev žitaricama.  Pored toga što iza nje zemljište ostaje plodno i rastresito, od značaja je svakako da ostaje i čisto od korova. Podnosi gajenje i u monokulturi. Traži obradu do 30 centimetara dubine, otprilike kao soja, kako bi imala dovoljno akumulirane vlage. Stručnjaci preporučuju pripremu zemljišta za sjetvu sjetvospremačom na dubinu do samo 10 centimetara, kako bi se sačuavla vlaga. Što se đubrenja tiče, na kvalitetnim zemljištima se preporučuje 40 kg azota, 60 kg fosfora i 40 kg kalija po hektaru. Za slabije pladna zemljišta preporuka je 50 kg azota, 90 kg fosfora i 80 kg kalija.

Svakako treba znati nešto više i o sjetvi. Mr Idriz Vrtagić preporučuje:

- Za proizvodnju zrna sije se širokoredno, na međuredni razmak 30-40-50 cm. Za proizvodnju zelene krmne mase sjetva se vrši na manjim međurednim rastojanjima obično 20-25 cm.  Kada se sije u smješama, sa kukuruzom na 30-40 cm, sa sudanskom travom 30-35 cm te sa sirkom 35-40 cm. Sije se sijačicom za kukuruz sa podešavanjem rastojanja u redovima 6-8 cm. Dubina sjetve 4-6 cm. Količina  sjemena proizvodnje za zrno je 60-80 kg/ha, zavisno od sorte, a sjetva u smjesama  50 – 85 kg, zavisno od smjese. Ako se gaji širokoredno, za zrno, treba je štititi od korova te od bolesti i štetočina. A fazi cvatnje i obrazovanja mahune, ako je suša, potrebno je navodnjavanje. Osjetljiva je na mehaničke potrese, naročito u vrijeme cvatnje. Zato je poželjno što manje manipulisati mašinama u usjevu.

Veoma je dobra stočna hrana. Koristi se kao zelena masa, za silažu i za dehidraciju u stočno brašno. Daje vrlo dobre prinose zrna, osam tona po hektaru, a prinosi zelene mase mogu biti u čistoj sjetvi od 27 do 60 tona po hektaru, dok u smješama mogu dostići i 100 tona po hektaru.

Facebook Komentari

3 komentara

  1. sadim ovaj grah u svojem povrtnjaku i jako smo zadovoljni sa njim.Kako samo lijepo izgleda sa ovako dugim mahunama!Zasada pojedemo sve dok je u mahuni kao mladi grah, a samo dio ostavim za sjeme.Najbolji nam je u rižotu!Osim njega uzgajamo i mungo i azuki.Pozdrav iz lijepoh Hrvatskog zagorja sa Brezove kraj Zaboka.Gordana.

  2. Svaka čast za članak, konačno pronadjoh nešto o ovoj vrsti pasulja i na našem govornom području, koji je u Americi naročito cenjen i poznat kao black-eyed bean (crnooki pasulj). Moja baka ga odavnina seje u malim količinama i zove ga “Vika”, a sad mi je jasno i zašto.

  3. Molim Vas,
    gdje se može nabaviti sjeme vigne?

    Pozdrav

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>