Home » Razno » Bezuslovni nalog za isplatu

Bezuslovni nalog za isplatu

Koliko naši poljoprivrednici olako stavljaju potpis na mjenicu

Oprez

Veliki broj poljoprivrednika se opredjeljuje za uzimanje kredita kod banaka i mikro kreditnih organizacija. Kreditori vode računa o riziku u poslovanju i nastoje da se što bolje obezbijede kako bi, kada za to dođe vrijeme, što lakše vratili svoja sredstva. Jedno od veoma rasprostranjenih obezbjeđenja  je – mjenica.

Šta je mjenica?

U knjizi “Poslovno pravo” prof. dr Dragutina Mirovića, navedena je sljedeća definicija:

- Mjenica je obligaciono pravna hartija od vrijednosti kojom se njen izdavalac bezuslovno obavezuje da će isplatiti određenu sumu novca, ili će  to po njegovom nalogu učiniti određeno treće lice, označnom korisniku ili licu po njegovoj naredbi i to u određeno vrijeme i na oderđenom mjestu.

U pitanju je strogo formalna hartija od vrijednosti koju karakteriše načelo fiksne mjenične obaveze. Prema ovom načelu, bitno je jedino ono, što je pismeno konstatovano u mjeničnoj ispravi, a nije bitan obim i sadržaj osnovnog posla radi kog je mjenica izdata.

Kada je riječ o mjeničnim načelima veoma je bitno, pogotovo u današnje vrijeme, načelo mjenične solidarnosti. Po prof. dr Dragutinu Miroviću, svi potpisnici mjenice su solidarno odgovorni mjeničnom povjeriocu za isplatu mjenične sume. Isplatom mjeničnog iznosa ne dolazi do subrogacije, nego do tzv. “prevaljivanja” mjenične obaveze na  ostale solidarne mjenične dužnike. Sva lica koja su prije isplatioca mjenice preuzela mjeničnu obavezu dužna su da ovom isplate mjeničnu svotu, kamatu na taj iznos, kao i sve troškove koje je imao imalac mjenice u vezi sa ispunjenjem mjenične obaveze.

Da svu ovu akademsku terminologiju svedemo na najprostiji jezik. Kada stavite potpis na mjenicu kao žirant prihvatili ste bezuslovnu obavezu da ćete izmiriti dugovanje korisnika kredita ukoliko to on ne učini u ugovorenom roku. S tim što valja naglasiti – mjenica je bezuslovni nalog za isplatu mjenične svote. Ova riječe “bezuslovna” ima posebnu težinu i ona je sablja koja siječe, a žiranti veoma često nisu svjesni njene oštrice.

Danas u Republici Srpskoj na hiljade ljudi plaćaju tuđe kredite. Ima i onih koji su raskućili svoja domaćinstva plaćajući tuđe dugove. U selu Zabrđu kod Ugljevika, jedan žirant je izvršio samoubistvo, u Prijedoru se desilo drugo samoubistvo… Ljudi su dospjeli u takvu situaciju da su počeli dizati ruku na sebe.

Sve češće se čuje pojam “prevareni žiranti”. U Šamcu je osnovano Udruženje prevarenih žiranata koje ukazuje na nekorektne poteze banaka i mikro kreditnih organizacija, a neki prozivaju i Agenciju za bankarstvo, kojoj je stavljano u zadatak da kontroliše poslovanje ovih finansijskih institucija. Ako je neko falsifikovao potpis  ili uradio neku drugu protivzakonitu radnju od koje je žirant pretrpio štetu, onda bi se zaista moglo govoriti o “prevarenom žirantu”. Ali, žiranti najčešće ukazuju na potrebu da  sud prvo traži naplatu kredita od dužnika, a tek potom od žiranata. Upravo sve ovo i govorimo zato da bi se naši poljoprivrednici znali  čuvatu mjenice. Ako su potpise na mjenicu stavili dužnik i tri žiranta  svi su oni prihvatili,  naglašavamo dobrovoljno, obavezu po tom kreditu. Koliko je takav zakon dobar, a koliko nije, suvišno je pričati. Zakoni su da se sprovode, a mogu i da se mijenjaju. Sve dok je postojeća zakonska regulative na snazi, žiranti imaju da  plaćaju tuđe obaveze. Oni su se na to dobrovoljno opredijelili. Mnogi su to učinili zato što nisu imali snage da kažu “NE!” bratu, rođaku, kumu, prijatelju, komšiji…

Kada je o žiriranju riječ, svakako treba ukazati na jednu nepobitnu činjenicu.  Jedan broj čestitih i poštenih ljudi, o kojima se u trenutku uzimanja kredite ne može reći nijedna ružna riječ, u toku vraćanja kredita mogu dospjeti u neku tešku finansijsku situaciju izazvanu saobraćajnom nesrećom, bolešću u porodici, poplavama ili nekom drugom elementarnom nepogodom, provalom, pljačkom ili ko zna kakvom drugom nezakonitom radnjom…

Veliko je pitanje da li  su naši poljoprivrednici svjesni koliki rizik preuzimaju na sebe stavljajući potpis na mjenicu. U narodu postoji izreka “tri puta mjeri, jednom reži”, a kada je u pitanju žiriranje više bi pristajala “sedma puta mjeri, jedanput potpisuj!”

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>