Home » Povrtarstvo » Zimski luk

Zimski luk

Povrtarske teme

Sladak luk

U maju i junu na tržištu se pojavljuje oskudica luka. Zato povrtari, koji vode računa o plasmanu i cijenama, nastoje da se baš u to vrijeme pojave na tržištu sa svježim lukom. Specifičnost proizvodnje zimskih lukova ogleda se u vremenu sjetve i gajenju sorti selekcionisanih za ove svrhe. Riječ je o sortama koje pripadaju grupi slatkih lukova. One imaju povećan sadržaj šećera u odnosu na eterična ulja, lukovica im je veoma sočna, a karakteriše ih i visoka rodnost. Zimski lukovi ne mogu dugo da se čuvaju pa se treba organizovati tako da ukupna proizvodnja bude realizovana u što kraćem vremsnkom periodu, dakle, odmah poslije vađenja.

Najranije sorte, koje pristižu već u prvoj polovini maja su Aldobo i Keep Well sa prosječnom težinom lukovice  oko 120 grama pljosnato-okruglog oblika i žute boje ovojnih listova. Ubrzo poslije ovih sorti pristiže Cadix F1, a sredinom juna Adix i Radar, koje imaju žuto-braon lukovice sa prosječnom težinom od oko 150 grama. Krajem juna pristiže za vađenje i sorta Tisa sa lukovicama teškim oko 200 grama. Sve ove sorte se koriste  u svježem stanju.

Povrtarski stručnjaci savjetuju:

- Proizvodnja zimskih lukova započinje izborom parcele i predusjeva. Dobar predusjev je onaj koji rano napušta zemljište, da bi bilo dovoljno vremena za osnovnu obradu i predsjetvenu pripremu (strnine, sjemenski i konzumni grašak). Ne treba sijati na zakorovljene parcele bez obzira na predusjev, a takođe treba da se vodi računa da luk može da se gaji nakon četiri – pet godina, poslije lukovičastog povrća. Pri izboru parcele potrebno je obratiti pažnju na tip zemljišta. Luk najbolje uspijeva na strukturnim, srednje lakim ili srednje teškim plodnim zemljištima. Takav izbor uslovljava struktura i veličina korijenovog sistema. Kod luka se osnovna masa  najaktivnijeg dijela korijenovog sistema nalazi u sloju od pet do 20 cm, te zemljište mora biti plodno i rastresito. Osnovnu obradu, tj. oranje, treba obaviti odmah nakon skidanja predhodnog usjeva na dubinu 20-25 cm. Nakon oranja potrebno je obaviti predsjetvenu pripremu, čiji je zadatak stvaranje mrvičaste strukture zemljišta u sjetvenom sloju. Kvalitetna predsjetvena priprema je jedan od činilaca za brzo i ujednačeno nicanje.

Specifičnost ove proizvodnje je i vrijeme sjetve. Od vremena sjetve zavisi u kojoj fazi razvoja će biljke ući u zimu, što je veoma bitno za prezimljavanje i jarovizaciju (pojavu cvjetnih stabala u usjevu). U našim agroekološkim uslovima preporučuje se sjetva zimskih lukova od 25. avgusta do 10. septembra da bi biljke ušle u zimu dovoljno razvijene. Sjetva se obavlja na dubinu od 1,5 do dva centimetra, u četveroredne trake s razmakom između traka 50 do 60, a između redova 20 do 25 cm, ili na rastojanju 50 h 3 cm, zavisno od raspoložive mehanizacije.

Da bi luk brzo i ujednačeno nikao, preporučuje se zalivanje. Inače, navodnjavanje je obavezna mjera jer je kratak period do zime. Zalivanjem se održava potrebna vlažnost za rast biljaka sve dok ne razviju četiri do šest listova i dobro se ukorijene, kako bi mogle da prezime.

Stručnjaci još savjetuju:

- Rano u proljeće, kada počinje rast dnevne temperature, luk nastavlja vegetaciju, te se pri povoljnim uslovima zemljišta pristupa međurednoj kultivaciji. Potrebno je da se obave dva do tri kultiviranja sve do početka formiranja lukovice, u zavisnosti od stanja usjeva i zakorovljenosti. Ako se u proljeće javi nedostatak vlage potrebno je zalivanje, a luk je posebno osjetljiv na nedostatak vode u periodu formiranja lukovice.

Formiranje lukovice počinje od početka maja do sredine juna, zavisno od sorte. Dužina perioda formiranja lukovice je dvije do četiri sedmice, što je uslovljeno sortom, tako da zimski luk pristiže od sredine maja do kraja juna.

Nakon što luk formira lukovicu i oko 70 odsto usjeva polegne, pristupa se vađenju. Prije iznošenja na tržište luk je potrebno ostaviti na parceli da se osuši i očisti. Čišćenjem se odstranjuju deformisane, bolesne i lukovice sa cvjetnim stablima.

Tokom vegetacije povrtlari moraju voditi računa o zaštiti od korova, bolesti i štetočina. Kada je o korovima riječ, najefikasniji način borbe je preventive – izbor parcele čiste od korova. A ako usjev zakorovi, postoje efikasni herbicidi, a dobro dođe i mehaničko odstranjivanje.

Plamenjača je najčešće oboljenje luka. Za brobu protiv nje ima više efikasnih preparata s tim što treba voditi računa o karenci.

A od štetočina najčešće se pojavljuje lukova muva i lukova buva.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>