Home » Ratarstvo » Suncokret za silažu i zelenu krmu

Suncokret za silažu i zelenu krmu

Malo korištene mogućnosti

Višestruko koristan

- Suncokret je poznat i kao biljka koja daje velike količine zelene mase i dobar materijal za silažu. Uzgojeni su mnogi hibridi koji daju obilnu zelenu masu. Sjeme tih hibrida je krupnije od sjemena suncokreta za proizvodnju ulja. Snažnim korijenovim sistemom, koji prodire u zemljište dublje od dva metra, dobro iskorišćuje vlagu u tlu pa time podnosi i sušu bolje od mnogih drugih usjeva. Suncokret je biljka kojoj pogoduje toplota i velika količina vode, kao i kratak dan. U uslovima dugog dana raste u visinu, stvara veliku količinu zelene mase, a zaustavlja se cvjetanje i sazrijevanje.  Prednost suncokreta za silažu i zelenu krmu je u tome što se on zadovoljava i sa malo vlage, tj. treba 35 do 40 odsto od ukupne količine vode potrebne suncokretu za proizvodnju ulja. Suncokret za silažu dozrijeva za 75 do 110 dana. Visoka temperatura i niska vlažnost  skraćuju njegov vegetacioni period. Selekcionirano je više hibrida krmnog suncokreta, za određene zemljišne i klimatske prilike – piše prof. dr Jovan Todorović u “Ratarsko povrtarskom priručniku”.

Ovaj naučni radnik je dao i preporuku tehnologije proizvodnje ovog suncokreta. On naglašava da suncokret veoma dobro reaguje na stajnjak pa ga treba dati u jesen, za predusjev i to 20 do 30 t/ha. Od mineralnih đubriva preporučuje se: 60 do 100 kg/ha N, 60 do 80 kg/ha P2O5  i  100 do 120 kg/ha K2O. Dvije trećine fosfornih i kalijumovih đubriva daju se prije oranja, a preostala trećina prije tanjiranja, sa 20 do 30 kg/ha N.

Sije se od početka do kraja jula. Suncokret za zelenu krmu sije se na međuredni razmak od 40 do 50 cm, sa 20 do 25 kg/ha sjemena mase 1.000 zrna od 80 g. Za silažu sije se na razmak od 40 do 50 cm, sa 20 do 25 kg/ha sjemena mase 1.000 zrna od 80 g. Na težim zemljištima dubina sjetve iznosi četiri do pet centimetara, a na lakšim i sušnim šest do sedam centimetara.

Preporučuje se lagano drljanje prije nicanja, poprečno na pravac redova. Drljanje mladih usjeva povećava prinos zelene mase za 30 do 40 odsto. Prije međurednog kultiviranja treba ga prihraniti sa 40 kg/ha N, a ostatak N se daje kad je biljka visoka 30 do 40 centimetara. Za zelenu krmu, suncokret treba kositi onda kada su biljke u fazi formiranja glave. Za silažu preporučuje se košenje kad počne cvatnja pa sve do onda kad je oko dvije trećine biljaka u cvatu. Tada se postiže najveći prinos zelene mase i najbolji kvalitet silaže – savjeti su pokojnog prof.  dr  Jovana Todorovića.

Hranljiva vrijednost silaže povećava se ako se suncokret sije sa različitim leguminozama i drugim usjevima. Autor preporučuje  ove smjese leguminoza: grahorica, stočni grašak, grahor (sastrica), stočni bob, soja i lupina. Prirod zelene mase i šećera povećava se ako se suncokret sije sa sudanskom travom. Kako navedene luguminoze i sudanska trava  imaju kraću vegetaciju nego suncokret, siju se tek kad suncokret nikne. Sije se uskorednom sijačicom, nakon drljanja.

Prinos zelene mase kreće se od 40 do 50 t/ha u godinama kada su prilike bar donekle povoljne.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>