Home » Pčelarstvo » Septembar u pčelinjaku

Septembar u pčelinjaku

Sve manje aktivnosti

Septembar je mjesec u kom nastavljamo poslove započete u prošlom mjesecu. Utvrđujemo količinu hrane u košnicama i hitno dopunjujemo zalihe potrebe za zimu. Nastavlja se stimulativno prihranjivanje. Matica polaže sve manje jaja i količina se smanjuje na stotinjak komada dnevno. Leta otvorena širom cijele košnice sada su suviše velika. Ponekad ih same pčele sužavaju naslagama propolisa čime čine da znatan broj ćelija, ranije zauzet leglom, ostaje prazan. Sada te ćelije pčele popunjavaju7 medom koji se nalazio izvan legla i još nije bio poklopljen. Tu pčele smještaju i med koji proizvedu skupljanjem nektara i voćnih sokova.

Ovaj mjesec je jako bitan jer pčelar mora ustanoviti koja su društva sposobna za zimu, a koja nisu. Radi toga je neophodno da se sva gnijezda svedu na zimski obim. Pri pregledu treba ići čistog tijela i odijela. Mirisi znoja, plijesni, parfema ili alkohola djeluju nadražujuće na pčele.

Društva sa puno pčela su ona koja posjeduju desetak DB ili Langstrotovih okvira ili oko 20 Fararovih poluokvira. Društva u kojim su krajem jula zamjenjene matice i rojevi mogu imati i nešto manje pčela.

U košnici je neophodno imati 25 kilograma meda u DB (prosječno oko 2,5 kg po okviru) oko 30 kg u Langstrotovoj sa dva tijela (40 u Langstrotovoj sa tri tijela), a u košnicama sa polunastavcima (Farar) u gornjem polunastavku treba imati oko 15 kg, a u ostalim oko 7 kg. U svim košnicama, u srednjem dijelu gnijezda, tamo gdje je izvedeno posljednje leglo, treba da ostane prostor sa praznim ćelijama za aktivan dio zimskog pčelinjeg klubeta. Ukoliko u društvu ne posjedujemo navedene količine meda intenzivno prihranjujemo u drugoj polovini septembra šećernim sirupom.

Društva koja nemaju maticu ili imaju lažnu maticu nisu sposobna da prežive zimu i potrebno ih je odstraniti. Ako je društvo samo slabo, košnica se može istresti na nekom udaljenom mjestu, a zatim se mora dezinfikovati. Ako je društvo bolesno mora se potpuno uništiti. Društva u kojim je primjećena pčelinja kuga se uništavaju gušenjem.

Svođenjem pčelinjeg legla na zimski obim, sve saće ostaje van kontrole pčelinjeg društva. Od tada do ponovne upotrebe saća pčelar mora brinuti o ovom. Saće se za to vrijeme mora čuvati od voštanog moljca. Radi lakšeg čuvanja saće se dijeli na ono u kom nije izvođeno leglo i u kojem jeste. To se čini zato jer u saću u kom nije izvođeno leglo nema hrane za moljca, dok saće u kojem je izvođeno leglo treba držati u suvoj, hladnoj i promajnoj prostoriji, u nastavcima poređanim jedan na drugi. Iznad gornjeg i donjeg nastavka postavlja se žičana mreža koja čuva saće od miševa. Na gornju mrežu se postavi novinska hartija da bi se spriječilo prašenje.

Septembar je mjesec u kom se sije uljana repica koja je jedna od najznačajnijih pčelinjih paša. Po jednom hektaru se potroši 10 kg sjemena ove dragocjene uljarice. U ovom mjesecu uglavnom nema pčelinje paše, ali neke biljke poput bijele djeteline ili vrijeska u slučaju kišnog septembra mogu lučiti nektar.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>