Home » Stočarstvo » Selekcijom do uspjeha

Selekcijom do uspjeha

Osvrt

Selekcijom do rekordera

Godinama su semberski stočari poslije povratka sa Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu prepričavali i hvalili se kako su vidjeli bika  čija se težina izražava u  tonama.  Svaki od njih je poželio da ima takvo grlo u svojoj štali.

Nedavno su mediji objavili da je Mustafa Hadžić iz Janje odgojio čistokrvnog simentalca, koji je star tri godine, a težak tonu i po. Ovo grlo nije oteljeno u njegovoj štali. Nabavio ga je sa farme Poljoprivrednog dobra “Semberija” u Bijeljini, a otac Hadžićevog bika potiče iz Kanade. Bik je nabavljen isključivo za priplod i plaćen je 1.700 konvertibilnih maraka.

Mustafa Hadžić ima 70 grla stoke na svom imanju. Njemu je takav bik potreban i on je već ostavio pedesetak potomaka.

Ovaj primjer iz Janje najbolje govori da je u stočarstvu, a posebno u govedarstvu, neophodno sistematski i kontinuirano raditi na selekciji. Stočar iz Janje je ocijenio da on nije u mogućnosti da proizvede takvog bika i odlučio se da nabavi grlo sa pedigreom i danas s ponosom ističe da ne žali ni marke jer je dobio ono što je tražio i što mu je trebalo.

Poljoprivredno dobro “Semberija” iz Bijeljine je prije rata imalo status Jugoslovenskog selekcijskog centra za simentalsku rasu. Mnoga poljoprivredna gazdinstva koja su željela da imaju rasne simentalce dolazila su po priplodni materijal u Bijeljinu. Na afirmisanom Medjunarsonog poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu grla iz Novog Sela kod Bijeljine su dobijala najviša priznanja. Čak i pehar za šampiona Sajma! Međutim, sada mnoge stvari stoje drugačije. Ali ipak se, eto, pokazalo da  iz Novog Sela  i danas mogu da se dobiju grla vrhunskog kvaliteta.

Cijela ova priča ima za cilj da ukaže na važnost selekcijskog rada u govedarstvu. Za taj rad potrebno je imati brojne uslove i vrhunske kadrove. Stručnjaci smtraju da se selekcijski rad može uspješno obavljati na farmama sa velikim brojem grla i da u našim uslovima još uvijek nema  farmi u privatnom vlasništvu na kojima može da se organizuje uspješan selekcijski rad. A farme u društvenom/državnom vlasništvu su uglavnom ostale još samo u sjećanjima. Selekcijski rad, očigledno, zahtijeva ukrupnjavanje i u govedarstvu. Na tom poslu u Republici Srpskoj već se radi i prvi rezultati se vide. Ali, selekcijski rad je skup posao. U nekim razvijenim zemljama postoje državni selekcijski centri koji imaju zadatak da pospješuju razvoj stočarstva. Da li se takva praksa može prenijeti u naše uslove? To je pitanje na koje bi odgovor trebali da daju vrhunski stručnjaci. Imamo ih na oba poljoprivredna fakulteta, a ni Veterinarski institut “Vaso Butozan”   vjerovatno ne bi mogao da se zaobiđe. Agencija za uzgoj i selekciju u stočarstvu je, takođe, institucija koja bi se mogla angažovati na tom poslu.

U svakom slučaju, morala bi se imati jasna strategija razvoja selekcionarskog rada u stočarstvu Republike Srpske. Jer, savremeno visokoproduktivno stočarstvo ne trpi bilo kakve improvizacije.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>