Home » Aktuelnosti » Banke i poljoprivreda

Banke i poljoprivreda

Napisao: Petar Ilić

Neophodna infuzija

Nedavno je objavljen podatak da je u Republici Srpskoj do 4. avgusta ove godine registrovano ukupno 58.808 poljoprivrednih gazdinstava. Samo 419 su pravna, a sve ostalo fizička lica. U ovim domaćinstvima ukupno je 96.453 člana.

Registrovana poljoprivredna gazdinstva imaju 229.124 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta, a ukupno zemljište u posjedu ovih domaćinstava je 293.340 hektara. Njive se steru na 186.793 hektara, pod pašnjacima je 19.869, a pod šumama 35.652 hektara. Voćnjaci i vinogradi zauzimaju 12.468, livade 29.313 i ribnjaci 1.344 hektara. Trstici su na 268 hektara, neplodnog zemljišta je 4.873, a u kategoriju “ostalo” svrstano je 2.207 hektara.

Registrovana poljoprivredna gazdinstva su ekonomska snaga na koju se može računati, to su poljoprivrednici profesionalci i oni najčešće predstavljaju robne proizvođače. Da bi proizvodnja na njihovim zemljišnim površinama mogla da se uspješno organizuje, pored radne snage i zemljišta, potrebno je još dosta čega. Jedan od najbitnijih faktora za normalno funkcionisanje svakog poljoprivrednog gazdinstva, od najvećeg do najmanjeg, svakako su obrtna sredstva. Ona predstavljaju “krv u organizmu” i bez njih se ne može normalno funkcionisati.

U nedostatku dovoljnih trajnih obrtnih sredstava i pravna i fizička lica su primorana da posegnu za kreditima. Koliko poslovne banke plasiraju sredstava u poljoprivredu? Odgovor na ovo pitanje dale je Agencija za bankarstvo Republike Srpske saopštivši podatak da je u prvom kvartalu ove godine ukupna masa plasiranih sredstava u poljoprivredu dostigla iznos od blizu 118 miliona konvertibilnih maraka. Prošle godine u isto vrijeme ovi plasmani iznosili su 94,6 miliona konvertibilnih maraka. Iz ovoga se može zaključiti da plasmani u poljoprivredu imaju tendenciju rasta.

Međutim, analitičari smatraju da poljoprivreda nije baš veliki miljenik poslovnog bankarstva. Po mišljenju dr Duška Jakšića, direktora Ekonomskog instituta u Banjoj Luci, malo je naših poljoprivrednika koji bi mogli da se upuste u neku veću tržišnu proizvodnju i sigurno je da to utiče da nivo kredita plasiranih u poljoprivredu.

Uz naglašavanje da je potražnja za hranom na svjetskom tržištu u porastu, drugi podsjećaju da su istovremeno ulaganja u poljoprivredu u padu. Razloga za takva kretanja, sigurno je, ima više, ali rizik je vjerovatno jedan od razloga. Jer, koeficijent obrta u poljoprivredi je nizak u poređenju sa drugim privrednim granama, proizvodnja je pod vedrim nebom, zajmotražioci su niskoakumulativni, a zadružni sektor nema imovine na koju bi mogao da uknjiži hipoteku. Uz sve ovo, valja istaći još jedno pitanje koje je za bankare od velikog značaja. Oni hoće za partnera veliku pšoljoprivrednu organizaciju koja će biti depozitar i kontinuirano uticati na kreditni potencijal banke. A takvih firmi je danas u oblasti poljoprivredne proizvodnje preskroman broj. Velike firme poput kombinata “Bosanska Krajina” iz Banja Luke, “Mladena Stojanovića” iz Nove Topole, “Dr Mujbegovića” (kasnije “Petar Mrkonjić” iz Modriče) otišle su u legendu, a Poljoprivredno dobro “Semberija” iz Bijeljine stalno smanjuje zemljišne površine prolazeći kroz tranzicione nevolje. Usitnjeni zajmotražioci nisu poslovni partneri u kojima bi banke vidjele partnere za ostvarivanje svojih interesa te kontinuiranu, dugoročnu i sistematsku poslovnu saradnju.

Dileme nema, agro biznis ima svoju šansu i u takvoj situaciji poslovno bankarstvo će morati da da se više okrene poljoprivredi. Vrijeme intenzivnog kreditiranja stanovništva je, najvjerovatnije, iza nas (ko danas da pronađe žiranta) i nešto će morati da se mijenja u politici plasmana sredstava. U takvoj situaciji, vjerovatno, i poljoprivreda ima svoju šansu.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>