Home » Lov » Opasni bliski susreti

Opasni bliski susreti

Opreznost u lovu na divlje svinje

Oprez!

I nakrvoločnije divlje životinje, kada ih iznenadi čovjek, bježe glavom bez obzira. To naravno važi i za divlje svinje. Znači li da je lovac u i planini bezbijedan od ovih zvijeri? Uglavom da. Neisprovocirana divlja svinja nije opasna po lovca.

Ozbiljnu opasnost po lovca predstavljaju teško ranjene divlje svinje, krmače koje se brinu o svom podmlatku… Pogođene divlje svinje koje nisu pale odmah poslije pucnja, već su dobro pogođene, odvuku se do nekog skrovišta i prilegnu. Ako osjete da su progonjene, a nemaju snage da pobjegnu, skriće se pored svojih tragova. U stanju su da propuste gonioca i da ga napadnu s leđa! Ako znamo da se ranjena svinja najradije sakriva u čestar, kupinjar ili trskar, gdje je vidljivost mala, a nema gdje lovac ni da se okrene, onda je traganje za njom opasno. U tom poslu najsigurniji pomoćnici su kerovi. Oni, ne samo da otkrivaju na vrijeme ranjenu divlju svinju, nego skreću pažnju na sebe, a to znači da je lovac bezbijedan.

Zbog toga bez dobrog psa opasno je goniti ranjenu divlju svinju, jer više je nego sigurno da teško ranjena zvijer nikada neće zaleći na čistinu, već u najveći gustiš. A, šta  ako lovac u tim situacijama nema psa? U tom slučaju sigurnije je sačekati dva – tri sata, pa krenuti za tragom. Za to vrijeme krmača ili vepar će uginuti ili toliko iskrvaviti da neće biti u stanju da ugrozi lovca.

Zavisno od pola, ranjena divlja svinja različito reaguju. Vepar, krčeći put, ukoliko može da se kreće,  natrči jednom i prolazi. Ako čovjek uspije da odskoči, vepar će “proguditi” jer nema veliku sposobnost manevrisanja. Krmača je znatno opasnija. Nastoji da obori čovjeka, a onda stoji nad njim, grize ga i kida.

Divlje svinje su poznate kao brižne majke i veoma su opasne kada imaju podmladak. Zato lovci moraju biti posebno oprezni prilikom prolećenog kretanja kroz lovište i akcija na smanjenju predatora, koje organizuju u to doba godine. Jer, čuvajući mlade krmača zna napasti i pojuriti lovca, čak i u ograđenom lovištu. Zbog toga treba izbjegavati gustiše, trstike i šume gdje se pouzdano zna da ima divljih svinja, koje tu stalno borave, a, takođe, tuda treba izbjegavati i prolaz i tumaranje. Dovoljno je obilaziti ivice šuma, trstika i kanala, jer je tada znatno manja mogućnost za susret sa divljom svinjom, koji nije ni malo prijatan, upravo iz razloga što razjarena majka može nanijeti opasne povrede po život lovaca ili pasa.

Naravno, nije moguće  predvidjeti sve slične situacije pa dati savjete lovcima o ponašanju. Zbog toga svaki lovac mora da bude oprezan i u svako doba spreman da reaguje zavisno od situacije. U tome je uostalom i draž lova. Opasnost u svakoj situaciji, prisebnost, iskustvo, vještina i precisnost u gađanju, smanjiće opasnosti od ranjene divlje svinje na minimum.

Facebook Komentari

One comment

  1. Ova info mi je trebala ,ali me ozbiljno zabrinjava i ometa u delatnosti!!!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>