Home » Lov » Gluvara odolijeva osiromašenju staništa

Gluvara odolijeva osiromašenju staništa

I selica i stanarica

Odličan letač

Lov na divlje patke je veoma atraktivan i lovci veoma rado odlaze na močvarne terene, obale rijeka, jezera, potoka… Najrasprostranjenija među velikim brojem vrsta na našim terenima je gluvara. Veoma je skromna u izboru staništa. Uspješno odolijeva osiromašenju staništa pa je još uvijek ima u velikom broju u našim nizijskim lovištima. Ona je stanarica i selica u našim krajevima. Pred jakim hladnoćama odlazi iz naših krajeva. pogotovu kada vodene površine pokrije led. Međutim, u oktobru i novembru sa sjevera stižu velika jata i odmaraju se pored naših rijeka, a u  februaru i martu vraćajući se sa juga stižu kod nas. Međutim, gluvara je i stanarica naših krajeva. Tako u nacionalnom parku Hutovo blato mogu da se vide velika jata ovih ptica. One su tu gniejzde i izvode mlade. Velika jata sreću se na Bardači, na obalama Save, Drine, Bosne…

Gluvara je najveća divlja patka na našim geografskim širinama, duga je do 58, a raspon krila  dostiže i do 95 centimetara. Teška je od kilogram do kilogram i 400 grama. Mužjak je malo teži i prepoznaje se po modrozelenoj glavi do polovine vrata gdje se nalazi bijela grivna. Ženka je svjetlokestenjasta sa tamnim pjegama. Srećemo je sve do 2.000 metara nadmorske visine.

Hrani se najčešće na vodi, rijetko roni, a često izlazi na obalu i pase poljoprivredne usjeve, travu i sl. Čula su joj osjetljiva, posebno vid i sluh. Živi oko 15 godina, a rjeđe čak do 25. U jesen se grupišu u jata, a u februaru se formiraju parovi, slijedi parenje, nakon čega ženka snese osam do 14 jaja na kojima leži 26 dana. Čim se izlegu mladunčad gluvare idu na vodu i počinju samostalno da se hrane. Postaju samostalni sa 50 do 60 dana starosti. Sa godinu dana su polno zreli.

Gluvara ima veliki broj prirodnih neprijatelja. To su, prije svega, lisica, vidra, tvor, lasica te orao, soko i jastrijeb, lunje i eje uništavaju samo mladunčad, a jaja vrane, tvor, kuna…Na brojno stanje gluvara najviše utiče čovjek. I to, uglavnom, krivolovom. Ali, i uništavanjem staništa. U lovno-privrednim osnovama većine naših lovačkih udruženja nema divljih pataka u spisku domicilne divljači. Najčešće ih lovci tretiraju kao divljač u preletu i nemisrdno ih love kada se u jatima pojave seleći u toplije krajeve.  To nije dobra praksa i ukoliko se tako nastavi naša močvarna područja će poželjeti ove ptice.

Divlje patke, uključujući i gluvare, love se sačekivanjem na zemlji, prikradanjem uz rijeke, jezera, kanale… gdje one najčešće traže hranu. U svim slučajevima mora se imati pas aporter koji će donositi odstrijeljene ptice. Lovci posebno uživaju loveći patke u preletu u zoru ili u smrak. Sa dobrim ulovom vratiće se samo dobri strelci jer patke veoma brzo lete (65-75 kilometara na sat).

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>