Home » Aktuelnosti » Čemu služe kanali?

Čemu služe kanali?

Kanal Dašnica

Voda se povukla u svoja korita i širom Republike Srpske ostavila za sobom velike štete. Procjenjivanje je još u toku, ali je sigurno da se radi o štetama u desetinama miliona konvertibilnih maraka. Najveće su na poljoprivrednim usjevima.
- U proljećnoj sjetvi poljoprivrednim kulturama zasijano je oko 90.000 hektara zemljišta, dok je u jesenjoj sjetvi zasijano 40.000 hektara. Većina biljaka je uništena, a slabiji kvalitet svih poljoprivrednih kultura već sada se primijeti – riječi su Vladimira Usorca, predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara Republike Srpske.
Na sve strane strane se traži pomoć. U Bijeljini je čak održana vanredna sjednica Skupštine opštine na kojoj se raspravaljo samo o elementarnim nepogodama koje su pogodile ovaj poljoprivredni kraj. Ali, veoma malo se govori o jednom pitanju na koje bismo htjeli ukazati.
U mnogim dijelovima Republike Srpske postoji kanalska mraža. Koliko je ona bila u funkciji i koliko je vode prihvatila? Samo u Semberiji u okviru velikog programa hidromelioracija iskopano je oko 500 kilomatara kanala. I sami poljoprivrednici sada ističu da su kanali zapušteni, obrasli u korov i šiblje, koje u velikoj mjeri usporava protok vode u korito rijeke Save. Naša najveća rijeka je skoro cijelo vrijeme bila u stanju da prihvati velike količine voda iz svojih malih pritoka, ali kanali, ne računajući izuzetke, nisu bili čisti i u njima se voda zadržavala. Godinama su ovi vodoprivredni objekti pretvarani u divlje deponije. U njih se baca baš sve i svašta – stari namještaj, šporeti, frižideri i druga bijela tehnika, plastične boce, vreće i kese pa čak i mrtva stoka, živina… Da li u nekom selu koje gravitira rijeci Savi postoji stočno groblje. O tome niko i ne razmišlja, kakvo stočno groblje, tu je kanal. Poljoprivrednici veoma teško shvataju da su ti kanali izgrađeni da bi njihove parcele zaštitili od prevelikih voda. Oni moraju da ih prihvate kao svoje zajedničke vodoprivredne objekte, koji njihove usjeve štite od suvišnih voda. Prema tim kanalima svaki poljoprivrednik treba da se odnosi domaćinski. Ali, nažalost, nije tako. Svi misle da neko drugi treba da ih čisti, a njihovo je da u njih trpaju sve što imaju da bace. A kada se desi zlo, kao ovo ovogodišnje, onda nastaje kuknjava i niko da pruži prst na sopstvenu krivicu.
Kada bi bilo ko rekao da u našim selima nema dovoljno komunalne kulture, poljopivrednici bi se naljutili. Činjenice su tu. I to nepobitne. Ponašanje u korist svoje štete je tu, među nama.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>