Početna » Uvodnik » Kalendar radova za jun

0

Piše: Petar Ilić, zamjenik glavnog i odgovornog urednika „Poljoprivrednog kalendara“

STIŽE LJETO

Iako „dvotrećinski“ pripada proljeću, jun se smatra ljetnim mjesecom – kažu klimatolozi i meteorolozi. Ove godine na našim geografskim širinama ljeto kalendarski i astronomski počinje 21. juna u 13 sati i 28 minuta. Mnogo je razloga što se jun smatra prelomnim mjesecom. Narodni pripovjedač kaže da kad naš narod nekoga voli, onda mu tepa i daje imena od milja. Tako jun u narodu nazivaju još: trešnjar, trešnjober, lipanj, senjski (sjenokos), crvenik, čerešnjar… Jun je jedno od svojih imena dobio i po cvatu mirisne i medonosne lipe – lipanj. Ovo drvo je kod nas vijekovima bilo predmet ljubavi i poštovanja, kao što je kod Grka maslina, kod Germana hrast, kod Arapa palma… Naši daleki preci smatrali su lipu ljubimicom bogova, pa su pod krovove kuća stavljali njene grane da ih, po vjerovanju, štite od gromova. Jun je, po pravilu, topliji i sunčaniji od maja. Srednja mjesečna temperatura vazduha je za tri-četiri stepena viša nego u maju. Međutim, junske kiše ne traba da nas iznenađuju, jer je u pitanju mjesec koji se ubraja u red najkišovitijih! Iako je najispravnije jun smatrati prelaznim periodom između proljeća i ljeta, zabilježene su godine kada je bio najtopliji mjesec u godini, ali u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine i najkišovitiji u godini. U njemu je i najveći broj dana sa grmljavinom i gradom. Meteorolozi uzroke ovakvom promjenljiom vremenu nalaze u povremenom prodoru vlažnog i svježeg vazduha sa Atlantika, što uslovljava poremećaj stabilnosti atmosfere i u nižim slojevima, kao i uslove za stvaranje olujnih oblaka (kumulonimbusa) koji daju jake vjetrove, pljuskove i grmljavine, a često i grad.

U polju: Postrna sjetva

Ječam

Nastavlja se međuredno kultiviranje kukuruza, krompira, suncokreta, soje i drugih usjeva koji do sada nisu prihranjeni ili slabije izgledaju. Mogu da se siju rani hibridi kukuruza iz grupe zrenja 100, 200 i 300 na površinama koje su zahvatile poplave, pogotovu za silažu, a sije se sirak i ostali usjevi kraće vegetacije. U prvoj dekadi juna kosi se grahorica i crvena djetelina, te lucerka – drugi otkos za sijeno. Ona treba kraće da se zadržava u otkosima radi manjeg gubitka lišća i boljeg kvaliteta. U svim našim krajevima početak juna je najpogodniji za košenje livada, jer je trava u cvjetanju, a tada je najkvalitetnije sijeno. U drugoj i trećoj dekadi mjeseca žanju se ozimi ječam i ranije sorte uljane repice, a koncem mjeseca često počinju da se žanju ječam, pšenica, raž, tritikale i zob. Postrno se sije kukuruz, soja za zrno ili silažu i zelenišno đubrenje, krmni sirak, sudanska trava, stočni kelj te grašak, boranija i dr. Ovdje je vrlo važna brzina obavljanja poslova i što ranija postrna sjetva kojom se čuvaju i iskoriste rezerve vlage u tlu. Ako se ne siju postrni usjevi, strnište treba plitko zaorati (oko 10 cm).

U povrtnjaku: Počinje berba povrća

Jun je mjesec njege u proljeće posijanih usjeva i direktne sjetve, ili sjetve za proizvodnju preko rasada jesenjih usjeva. Takođe je i mjesec berbe ranih kupusnjača – kupusa, kelja, karfiola i kelerabe, graška za preradu i mladog krompira. Krajem juna beru se rani paradajz, paprika, boranija, tikvice, vadi luk srebrenjak. Ostalo povrće se njeguje, okopava, navodnjava i štiti od bolesti i štetočina. Počinje sadnja kupusnjača za zimsku potrošnju.

Kako brati povrće? Fiziološka zrelost je stepen zrelosti pri kojoj je povrće prikladno za potrošnju ili svježe, ili za preradu. Ona se postiže kad je sjeme u biljci zrelo, a to znači sposobno za klijanje. Tehnološka i fiziološka zrelost ne moraju se vremenski poklapati, ali se često te dvije zrelosti u cijelosti podudaraju. Takav je slučaj, naprimjer, kod paprike namijenjene preradi, te paradajza i lubenica. Za utvrđivanje pravilnog roka berbe potrebno je odgovarajuće iskustvo i znanje. Naime, kad se povrće prerano bere, smanjuje se prinos, ali kvalitet je bolji. Za to postoji, naprimjer, slučaj kod mahuna, kelerabe i graška. Obratan slučaj je kod paradajza i lubenice, gdje zeleni plodovi nisu prikladni za jelo. Velike štete mogu nastati ako se povrće bere suviše kasno. Naime, kasno ubrana salata postaje gorka, krastavac požuti, grašak otvrdne i postane brašnjav, dinje i paradajz omekšaju, te se brzo kvare. Vrijeme berbe nekih vrsta povrća ovisi i o udaljenosti tržišta. Plodove paradajza i dinja za duži prevoz treba brati poluzrelo, jer dozrijevaju tokom transporta.

Kod stoke: Mjesec mladunčadi

Paša najkorisnija

Ovo je mjesec mladunčadi u stočarstvu, jer se u gazdinstvu sada nalaze mlada telad, jagnjad, prasci, pilići… Svima njima treba obezbijediti odgovarajuću hranu. Za preživare je najbolja dobra paša. Ukoliko krave još nisu osjemenjene, treba planirati vrijeme telenja. ako se domaćinstvo bavi proizvodnjom mlijeka za tržište, a raspolaže sa, naprimjer, šest krava, treba planirati da se svaka dva-tri mjeseca teli po jedna tako da ukupna količina mlijeka po mjesecimabude približno ista. To nije baš jednostavno postići pa vrijedi posavjetovati se sa veterinarom ili stručnjakom Agencije za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

U voćnjaku i vinogradu: Zelena rezidba mladih voćaka

Voćari u ovom mjesecu treba da obave potpunu zaštitu voćaka od raznih bolesti i štetočina, pridržavajući se, svakako, rokova prognozne službe za zaštitu bilja. Voće na pragu berbe – trešnje, jagode, maline i drugo ranozrelo ne smije se prskati. Zemljište u voćnjaku traba održavati čisto, uklanjati korov, obaviti zelenu rezidbu, njegovati okalemljene mlade voćke.

Šta stručnjaci savjetuju kada je riječ o orezivanju mladih voćaka?

Obavlja se prvih godina kako bi im se dao željeni oblik. Prorjeđivanje se vrši kada je kruna gusta i prilikom njenog oblikovanja. Pretežno se uklanjaju vodopije odsijecanjem iz osnove, zatim grane koje se ukrštaju, oboljele i lomljene. Starije grane se rijetko potpuno uklanjaju. Skraćivanje grana primjenjuje se na starijim stablima, na mlađima sa sporijim prirastom ili u cilju pretvaranja nerodnih u rodne grančice. Orezivanje u toku vegetacije ili zelena rezidba najčešće se primjenjuje kod breskve. Cilj je korigovanje oblika krune, kada je ona pregusta ili za vrijeme suše, da se smanji utrošak vode. Sastoji se u odsijecanju, potpunom uklanjanju ili skraćivanju ljetorasta. Obavlja se koncem maja ili tokom juna samo po potrebi jer voćku iscrpljuje.

U mladom vinogradu uklanjaju se površinske žile i kalemi se na yeleno. Uz zelenu rezidbu vezati lastare za kolje (u mladim vinogradima). U rodnim vinogradima obaviti drugo sječenje, prorijediti grozdove i bobice za stone sorte i provući lastare između žica.  Ako treba, zalivati vinograde.

U vrtu i na okućnici: Ljetno orezivanje ruža

Sa smjenom godišnjih doba, proljeća i ljeta, nastaje i smjena cvijeća u vrtu. Isovremeno kada počinju cvjetati božuri, ruže i većina sezonskog cvijeća, režu se precvjetali cvjetovi ukrasnog šiblja, vade lukovice i dvogodišnje cvijeće. Tulipani, krokusi, narcisi, zumbuli, visibabe i ostale lukovičaste vrste koje cvjetaju u rano proljeće, ne moraju se svake godine vaditi iz zemlje. Na istom mjestu mogu ostati od tri do pet godina i za to vrijeme razviti krupnu lukovicu koja će dati podmladak. Poslije tog perioda vađenje je obavezno kada nadzemni dijelovi svenu, požute i počnu da se suše. S pojavom prvih cvjetova ruža počinje njihovo ljetno orezivanje. Sastoji se u redovnom uklanjanju precvjetalih cvjetova s dva para listova. Rez treba da bude tri do pet milimetara iznad pupoljka. S mnogocvjetnih ruža, čiji su cvjetovi raspoređeni grupno, u grozdovima, treba ukloniti svaku cvast čim je završeno cvjetanje. U ovom mjesecu zapaža se bujniji rast i bogatije cvjetanje većine kaktusa. S rastom temperature povećavaju se i zahtjevi za vodom. Kaktusi se zalivaju u ranim jutarnjim satima.

Oznake:, ,

Ostavite komentar