Home » Povrtarstvo » Plamenjača luka

Plamenjača luka

Piše: Milan KOŠČICA, dipl. ing., magazin Zemlja

Jedna od najštetnijih bolesti

Plamenjača luka rasprostranjena je gdje god se luk gaji. Prvi put je opisana u Engleskoj 1841. godine. Spada u najštetnije bolesti luka kod nas. Pojavljuje se svake godine u većem ili manjem stepenu, ali štete su uvijek značajne. Plamenjača luka prouzrokuje štete na luku na dva načina. Prvo, u toku vegetacije uništava lisnu masu što se direktno odražava na visinu prinosa. Drugo, čuvanjem u skladištu napadnutih glavica dolazi do njihovog propadanja u značajnoj mjeri. Na plamenjaču luka podjednako su osjetljivi lukovi koji se proizvode i iz sjemena i iz arpadžika.

Simptomi i ciklus razvoja

Plamenjača luka u polju se prvo pojavljuje u vidu žarišta. Napadnute biljke na mjestu zaraze imaju svijetlozeleno lišće na kojem se kasnije pojavljuju sporonosni organi gljive što mjestima zaraze daje sivkasto-ljubičast izgled. Na mjestu zaraze list se lomi, zahvataju ga sekundarni paraziti i on vrlo brzo propada. Tako se biljke koje su napadnute plamenjačom jasno uočavaju jer, pored ostalih simptoam, izgledaju i vrlo niže. U povoljnim uslovima za razvoj patogena, a to je vlažno i prohladno vrijeme, bolest se vrlo brzo širi i za kratko vrijeme zahvati cijeli usjev.

Peronospora destructor prezimi u zaraženim lukovicama kako gajenih tako i divljih lukova. Ako se zaražene glavice koriste za proizvodnju sjemena ili za sadnju, paraziti sa njih prelaze na lišće luka, sa lišča na kojem sporuliše, vjetrom se širi dalje. Iz tog razloga se plamenjača u polju pojavljuje lokalno, a kasnije zahvata cijeli usjev. Isto tako odbačene glavice iz skladišta su značajan izvor infekcije, ni na koji način ne ostavljati ih u blizini ili na parceli gdje se planira gajiti luk.

Suzbijanje plamenjače luka

Efikasni plodored i hemijska zaštita

Obavezna mjera je gajenje luka u plodoredu. Čak ne treba saditi ili sijati luk u blizini parcele gdje je prethodne godine gajen luk. Kada se koristi arpadžik za proizvodnju luka, obavezno bi trebalo ispitati zdravstvenu ispravnost jer bi se moglo desiti da sa lukom istovremeno sadite i plamenjaču. Luk sijati ili saditi na parcelama koje su ocjedite, provjetrene i dobro osvijetljene. Isto tako, pregust usjev i usjev prihranjen azotnim đubrivima više je podložan napadu plamenjače.

U slučaju da i pored svih primijenjenih mjera dođe do pojave bolesti, neophodna je hemijska zaštita. U tu svrhu mogu da se koriste sredstva na bazi sljedećih aktivnih materija: mankozeba, hlorotalonila, kaptana, propineba, metalaksila, dimetomorfa itd. Sa sredstvima za zaštitu obavezna je upotreba okvašivača radi boljeg prijanjanja i rasporeda fungicida po listu luka. Potrošnja vode kreće se od 400 do 600 l/ha.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>