Home » Ratarstvo » Odvodnjavanje zemljišta

Odvodnjavanje zemljišta

Suvišnu vodu iz zemljišta možemo odstraniti na više načina, što zavisi od porijekla te vode, i to:

Ukloniti višak vode

- izgradnjom odvodnih kanala u podnožju brda ako voda s njih otiče. Nagib treba pošumiti i potraviti da bi se spriječilo naglo oticanje vode i

-izgradnjom otvorenih ili zatvorenih kanala (drenaža), ako je u pitanju podzemna voda ili voda zadržana u ulegnućima.

Oba ova načina imaju dobre i loše strane. Drenaža je skuplja, ali za isušivanje teških zemljišta – pogodnija.

Zemljište je podvodno i treba ga odvodnjavati:

-ako se na površini, za duže ili kraće vrijeme, nalazi voda u obliku bara,
-ako se u iskopanim rupama pojavljuje i zadržava voda,
-ako na zemljištu raste trska, šaš, ševar, kiseljak, ljutići, mahovina i dr.

Kako se utvrđuje nivo podzemnih voda? Na ispitivanom terenu, po dijagonali treba iskopati izvijestan broj rupa dubokih do jedan metar na rastojanju 50-60 metara jednu od druge. Zidove rupa dobro je obložiti daskama. Poslije toga svakih sedam do deset dana mjeri se rastojanje od površine zemljišta do samog nivoa vode.

Za ratarske kulture nivo podzemnih voda mora biti spušten najmanje na oko 80 centimetara, a najbolje odgovara usjevima ako se nalazi na dubini od jedan do 1,25 metra.

Kod livada nivo podzemne vode može biti na dubini od 50 centimetara.

Ukoliko se zemljište nalazi u boljem – kultivisanom stanju i u hladnijim predjelima i ukoliko je vodenih taloga više utoliko nivo podzemne vode može biti niži, i obrnuto.

Za uklanjanje suvišne vode u nekom zemljištu mogu se upotrijebiti i biljke koje troše mnogo vode kao što su: jasen, breza, bukva, grab, brijest, topola, vrba, hrast i dr. Od usjeva pogodni su suncokret i bundeva.

Savremeni proces proizvodnje zahtijeva ne samo “svlačenje” vode i pasivnu zaštitu već i regulisanje vodno-vazdušnog režima zemljišta u čitavoj zoni korijenovog sistema. Nužno je radikalno uklanjanje suvišne vode iz zemljišta.

Kada je riječ o odvodnjavanju pojedinih tipova zemljišta mora se imati u vidu da:

-odvodnjavanje močvarnih i livadskih zemljišta, kao i rijetkih crnica u riječnim dolinama postiže se ne samo kopanjem odvodnih kanala, već i regulisanjem riječnih korita,
-na parapodzolima nužno je odvođenje “površinskih voda” koje se pojavljuju u sezoni proljetnih kiša. Ovo se može donekle postići i dubokim oranjem, ali je još sigurnije prokopavanje kanala,
-odvodnjavanje treba primijeniti i u svim drugim slučajevima (na svim tipovima zemljišta) ukoliko se voda zadržava nešto duže na površini zemljišta (znači svih površinskih voda koje mogu nanijeti štete zemljištu ili usjevima na njima).

Facebook Komentari

One comment

  1. Jeste tako ali nije tuda.Svi smo dobili da platimo odvodnjavanje ,posao koji u mom ataru niko nije radio.Putevi su sa nekih propisanih 4-5 nekada,sada zarasli i jedva da prodje traktor a kamoli da se 2 mimoidju. Kako opstina moze da trazi pare za nesto sto nisu radili.Koju uslugu oni to naplacuju?Nije isto dali je zemlja u Backoj ,Banatu ili na Fruskoj gori gde su brda ocedita,gde su potoci zatrpani smecem i sasijama od automobila.Kome se zaliti i dali se uopste vredi zaliti??? Milim neko mi odgovori .

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>