Home » Aktuelnosti » Malo je farmera u zadrugama?!

Malo je farmera u zadrugama?!

Naš komentar

Kada je u pitanju poljoprivredno zadrugarstvo, mnogo je nepoznanica iako zadružni pokret na tlu Bosne i Hecegovine datira od 1904. godine kada je u Tolisi kod Orašja osnovana prva zemljoradnička zadruga. Zadrugarstvo je jedan od najmasovnijih organizovanih pokreta u svijetu i prema podacima Međunarodnog zadružnog saveza obuhavata oko 800 miliona ljudi, a čak oko 100 miliona zaposlenih zarađuje hljeb u zadružnom sektoru. Prošle godine tri stotine najvećih zadruga u svijetu ostvarilo je porast obima prometa za 17 odsto. Vrijednost prometa bila je 1,1 trilion dolara. A to je bila godina velike ekonomske krize u svijetu! Jedan podatak,  koji je nedavno iznio prof. dr Miladin Ševarlić, predmetni profesor Zadrugarstva na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu i predsjednik Društva agrarnih ekonomista Srbije, zaista puno govori – u zadrugarstvu  radi 20 odsto više zaposlenih nego u multinacionalnim kompanijama.  Prema jednom podatku, istina iz 2008. godine, u Bosni i Hercegovini ima 580 poljoprivrednih zadruga.

Lakše u društvu

Međutim, odmah se može postaviti pitanje kakve su i šta rade. Jer, nije mali broj stručnjaka (ili nazovi stručnjaka) koji tvrde da poljoprivredne zadruge nisu isplative i da je poljoprivrednicima bolje da sami organizuju svoju proizvodnju i plasiraju svoje proizvode na tržištu nego da to čine putem zadružnih organizacija. Vlada Republike Srpske je procijenila da u poljoprivrednom zadrugarstvu nije zadovoljavajuće stanje pa je proradilo revizorsko “rešeto” i došlo se do najrazličitijih podataka i činjenica. Vanredne zadružne revizije  obavljene su u 253 zadruge i one su pokazale da mnoge stvari treba veoma brzo mijenjati. Neke od pregledanih zadruga su u takvom stanju da im vjerovatno nema spasa i moraće staviti ključ u branu. U isto vrijeme neke zadruge, u ne baš sjajnim uslovima, postižu rezultate za poštovanje. Primjeri iz Donjih Agića i Donjeg Vodičeva kod Novog Grada najbolje ilustruju činjenicu da zadrugarstvo na našim prsotorima ima perspektivu.

Danas je,  bar kada je Bosna i Hercegovina i Republika Srpska u joj, malo poljoprivrednika u zadrugama. Današnja generacija poljoprivrednika je čula od svojih predaka kako su oni prošli sa seljačkim radnim zadrugama u prvim godinama poslije Drugog svjetskog rata. U socijalizmu se zadrugarstvo smatralo kao produkt kapitalizma, jer je ovaj pokret nastao u kapitalizmu i okupljao ljude sa privatnim kapitalom. U današnje vrijeme zadrugarstvo na našim prostorima smatra se kao ostatak socijalizma. I poljoprivrednicima je dosta teško da se snađu u svemu tome.

Poljoprivredne zadruge su pravni subjeki čije je mjesto i uloga definisana zakonom kao poseban oblik privrednog organizovanja. No, zadruge osim što su samo definisane kao poseban oblik nisu ni po čemu posebne, jer se svi propisi koji vrijede za druge pravne subjekte kao što su poreske obaveze, zapošljavanje, razni doprinosi, razni finansijski propisi uključujući i bilans uspjeha i bilans stanja, odnose i na poljoprivredne zadruge.

Stiče se utisak da proizvođaču jeste lakše da sam plasira svoj proizvod ili bilo šta drugo, da sam radi ako može, ali u današnje vrijeme i fazi opšte globalizacije zaista nije moguće opstati sa malim kapitalom i skromnim obimom proizvodnje na uzavrelom tržištu koje podsjeća na vučju jazbinu. U takvim uslovima on mora da se uključi u zadrugu kako bi se zaštitio i opstao. Priča iz djetinjstva o sedma prutova uvijek je aktuelna. Da se  podsjetimo, to je ono kada je otac svojim sinovima, a imao ih je sedmoricu,  pokazao kako je lako polomiti svaki prut pojedinačno, a kada sedam prutovi stave zajedno, ne mogu da se polome.

Mora se priznati, ma koliko to bila neugodna konstatacija, da naši ljudi sa sela nemaju dovoljno svijesti o svojim izuzetnim mogućnostima i povjerenja u zadrugarstvo. Na ovim našim prostorima bilo je više pokušaja da se usitnjeni poljoprivrednici povežu sa tržištem. Nažalost, oni su danas više nego ikad nepovezani sa svojim kupcima.

Nije sramota učiti se na primjerima drugih. I kopirati njihova znanja i uspješnu praksu. Za kraj da citiramo već pomenutog prof. dr Miladina Ševarlića:

- Finansijski podaci pokazuju da su zadruge uspješni privredni subjekti, važni poslodavci i da mogu značajno da doprinesu ekonomskoj stabilnosti i održivom razvoju. Šta drugo reći za zadružnu kompaniju “Danich Grow Group” čijih 15.000 zadrugara proizvede oko 21 milion tovnih svinja, što je 82 odsto zaklanih svinja u Danskoj, i koja na farmama zadrugara, u klanicama i prodavnicama mesa i prerađevina od mesa na tri kontinenta evropskom, američkom i azijskom, zapošljava 25.000 radnika.

Pa, nisu ni ti Danci – vanzemaljci.

Uostalom, imamo mi lijepih primjera i kod kuće. Donji Agići su kod Novog Grada, nisu preko bijela svijeta.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>