Home » Stočarstvo » Denisove hibridne nosilje

Denisove hibridne nosilje

Piše: Avdo Sokolar

U dolini rijeke Krivaje, u selu Čuništa kod Olova, smjestili su svoje domaćinstvo Almira i Denis Vranješ. U ukusno kombinovanom ambijentu flore i faune opredijelili su se za ukrasne ljubimce: fazane, prepelice, ćurke, patke, golubove, kuniće… Sakupljaju i ljekovito bilje.

- Brojne su prednosti gajenja hibridnih nosilja: loman, hiseks i deklab – kaže Denis Vranješ. – Svaka od njih ima svoje karakteristike. Možda je najbolji deklab, ali na kraju se može zaključiti da su svi ovi hibridi dobri uz male razlike. Važan je način i kvalitet ishrane, uz sve ostalo što se nosiljama mora obezbijediti.

Kukuruz, ali samo kvalitetan

Uvijek puna korpa

- U toku 12 do 14 mjeseci, koliko traje ciklus jedne nosilje, u zavisnosti od njene starosti mijenja se sastav hrane. Jedna smješa se daje kada je nosivost pet odsto, druga do 60 odsto, treća oko dvije nedjelje prije završetka ciklusa, a na kraju se dodaje kukuruz da bi se poboljšao kvalitet mesa. Nosivost većine hibrida iznosi oko 275 jaja godišnje, ali samo uz pravilnu ishranu. Vlažan kukuruz u hrani smanjuje nosivost. Kokoške su na takvu hranu osjetljive, varenje je slabije, manje je jaja, a može doći i do oboljevanja. Samo kvalitetan kukuruz dolazi u obzir. Njemu se dodaje lucerka, zbog karetina koji presudno utiče na kvalitet i boju žumanceta. Sve više se traže izrazito žuta, čak i crvena žumanca, pa se u smjesu dodaje mljevena crvena i slatka paprika! – ističe ugledni proizvođač iz Čuništa.

Po njegovim riječima, za svako jaje proizvedeno na farmi troši se oko 150 grama takve hrane. Uz dobru ishranu nosiljama je potrebna odgovarajuća temperatura i osvjetljenje. U njegovim objekima temperatura je ljeti oko 22, a najbolje bi bilo kada bi iznosila 12 do 18ºC . O čistoći i zdravstvenoj zaštiti suvišno je i govoriti. Svakako treba naglasiti da su Vranješi svojim kokama obezbijedili zatvoreni sistem za napajanje vodom.

Prostirka živinu čuva

Kvalitetno održavanje prostirke utiče na uspjeh u proizvodnji mesa i jaja.

- Prostirka je dobar izolacioni sloj koji odvaja nosilje od betonskog poda i time smanjuje gubitke tjelesne toplote. Ako ima šest kilograma prostirke po kvadratnom metru sloj će biti debljine 10 centimetara. Ukoliko se koristi slama, treba da bude sjeckana. Ventilaciji pridajem posebnu pažnju – ističe Denis Vranješ.

On naglašava da živinarnik treba da bude dobro zagrijen. Temperatura je posebno presudna za podmladak. Prvoga dana, kada se pilići izvade iz kutije, tjelesna temperatura im je između 38 i 39ºC. U uzrastu od tri nedjelje ona se stabilizuje na oko 40 stepeni. Temperatura u živinarniku treba da je 32 do 33 stepena kako bi gubici bili što manji. Najveći gubici pilića su u prvim nedjeljama. Najčešći uzroci smrtnosti su prehlade u nedovoljno zagrijanom objektu.

- Ako su jednodnevni pilići izloženi temperaturi od samo 20ºC, za pola sata noge će im biti hladne, a temperatura tijela pašće sa 39 na 35ºC, ako su pilići izloženi temperaturi od 20ºC dva sata, tjelesna temperatura će im pasti na 28ºC, što je već kritično. Dan prije unošenja pilića živinarnik mora biti zagrijan i temperatura prekontrolisana – upozorava Denis Vranješ.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>