Home » Povrtarstvo » Plastenici zabijelili Čunište

Plastenici zabijelili Čunište

Napisao: Avdo Sokolar

Selo Čunište, dvadesetak kilometara udaljeno od Olova, već se afirmisalo po proizvodnji povrća u plastenicima. Proizvodi ovdašnjih naprednih povrtara nalaze kupce u Sarajevu. Ovoj proizvodnji u potpunosti su se posvetile porodice Ahmeta Ibrahimovića, Asifa Bijelića, Sinana Sokolara, Mirsada Fazlića, Ismeta Ferhatovića, a i ovdašnji učitelj Uzeir Smailhodžić sa suprugom Timom, prihvatio se ovog posla.

Zimska zanimacija

- Tokom zimskih mjeseci gajim salatu i mladi luk – kaže učitelj Smailhodžić. – Salatu rasađujem u novembru, isključivo na plastičnu foliju. Prednost ovog načina uzgoja salate je u tome što nema potrebe da se plevi korov, a vlaga u zemljištu se bolje čuva. Uzgojem luka između redova salete ostvaruje se veća zarada. Među raznim sortama salate najbolji je “koral”. Na 150 kvadratnih metara plastenika sadim oko četiri hiljade strukova. Za uspjeh u gajenju salate u zaštićenom prostoru presudna je proizvodnja rasada. Vrijeme sjetve određujem prema vremenu kada salatu želim iznijeti na tržište. Ako je u novembru rasađena, stiže za isporuku početkom marta. Sjeme za rasad sije se u pripremljene lijehe, na odmornom zemljištu, bogatom organskim materijama. Na kvadratni metar omaške se sije do tri grama sjemena i pokrije se sa pola centimetra sitne đubrene zemlje.

On naglašava da proizvodnja salate u plastenicima zahtijeva dosta truda, a najviše pažnje mora se pokloniti zaštiti od gljivičnih oboljenja. Toplota i vlaga u plasteniku pogoduju truljenju korijena i glavice salate. Zaštita “cinebom” i blagovremeno provjetravanje su prioritetni poslovi.

Plastenici u Čuništima nikada nisu prazni. U njima se tokom cijele godine smjenjuju paradajz, salata, luk, paprika, krastavci, kupus… Oko 50 dana prije sadnje salate povrtari ovdje siju paradajz u tople lijehe. Biljke rasađuju početkom aprila u plastenike. Kao najbolji hibrid ističu “Mi – lo”. Najrodniji je, rano stiže za berbu (u povoljnim godinama već oko 5. juna), a plodovi su krupni i ukusni sa slabo izraženim zelenilom oko peteljke. Popularan je i hibrid “luka”.

Sve više se u plastenicima gaje i krastavci. O svojim iskustvima u proizvodnji ovog povrća Uzeir Smailhodžić kaže:

- Poslije berbe salate, rasađujem krastavace kornišone i salatare. Sjeme za rasad sijem krajem februara ili početkom marta, a rasad na stalno mjesto sadim poslije 30 do 40 dana. Zasađene biljke dobro zalijem. Temperatura vode treba da je oko 25ºC. Dan-dva kasnije biljke zagrćem da bih podstakao razvoj biljnih korjenčića. U toku vegetacije posebnu pažnju posvećujem navodnjavanju i folijarnom prihranjivanju. Broj zalivanja povećavam s razvojem biljke. Do obrazovanja plodova zalivam svakih sedam dana, a potom svakih četiri – pet dana – kaže Uzeir Smailhodžić.

Povrtari iz Čuništa ističu da krastavac dobro reaguje na prihranjivanje “vuksalom” pa usjev u plastenicima prihranjuju u dva-tri navrata.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>