Home » Stočarstvo » Adaptacija uvoznih grla

Adaptacija uvoznih grla

Piše: Petar Ilić

Od završetka rata pa sve do današnjih dana aktuelna je nabavka rasnih grla stoke iz razvijenih zemalja. Najčešće u naše krajeve stižu steone junice. O njihovim kvalitetima ispričane su čitave bajke. S razlogom. U zemljama iz kojih dolaze, one, odnosno njihova rasa, daje izvanredne količine mlijeka. A i kvalitet je na zavidnoj visini. Informacije su provjerene i sigurno je da se radi o kvalitetnoj stoci.

Prijatnije kod kuće

Međutim, u našim uslovima te iste rase, ta ista grla iz uvoza, ne mogu da se adaptiraju našim uslovima i rezultati koji se postižu, nisu kao u zemljama iz kojih ta grla dolaze. Steone junice ne otele mladunčad kvaliteta kakv na svijet donose njihove “rođake” u zemljama iz kojih su stigle. Ima i pobačaja, pa jalovosti… Količina mlijeka je niža, kvalitet slabiji.

Takvih pojava ima, ali to nije slučaj sa svim uveženim grlima. Ima i onih koje su se izvanredno pokazale. Međutim, neki stočari u romanijskom kraju javno su kukali, čak i preko medija, da im grla iz uvoza nisu ni nalik na ona iz prospekata. Bilo je toga i u drugim krajevima Republike Srpske.

Naši ljudi odmah počinju da nekoga optužuju, da sumnjaju, da pričaju o prevarama. No, pitanje je daleko složenije i traži temeljite analize. Tek poslije tih analiza moglo bi se, i to opet sa rezervom, govoriti o razlozima zašto jedna ista krava nije ista na Romaniji i u Tirolu, na primjer. Veoma često naši stočari nemaju kvalitetan smještaj za stoku. Te “strankinje”, odnosno njihovi preci, živjeli su u daleko konfornijim uslovima. Ali, postoje neki stočari, na primjer u Semberiji i Posavini, koji su izgradili štale u kojima je konfornije nego u mnogim seoskim kućama. Tu nisu u pitanju neodgovarajući uslovi smještaja. Možda se radi o neodgovarajućoj ishrani. Na farmama u inostranstvu goveda se hrane po svim principima ishrane koju preporučuju stručnjaci. U štalama mnogih naših domaćina, krave se hrane hranom koje ima i ne vodi se računa o “jelovniku” i raznovrsnosti hrane. Naši stočari često misle da je najbitnije da goveče dobije dovoljno hrane i da je pun burag. U tome se varaju. Jer, mora se voditi računa koliko kojih elemenata i vitamina sadrži stočna hrana.

Dešava se da krave imaju dobar smještaj i dobru ishranu, pa opet nisu produktivne, pobolijevaju, često im nešto fali. U jednoj radio emisiji za poljoprivredu i selo naš istaknuti stručnjak za stočarstvo prof. dr Dragutin Matarugić sa Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci, nedavno reče da jedan od uzroka može da bude, jednostavno, nemogućnost prilagođavanja uvezenih grla našim klimatskim, geografskim i drugim uslovima. Organizam tih životinja je “programiran” za neku drugu nadmorsku visinu, neku drugu klimu, neke druge agrotehnologije, neki drugi način ishrane… On je tom prilikom izrazio bojazan da se neka grla nikada neće moći da prilagode našoj Romaniji, Majevici, Posavini…

Nigdje nema podataka o kojem se procentu grla koja ne mogu da se uklope u naše uslove. Vjerovatno da niko nije vršio takva istraživanja. Koliko je bilo pobačaja kod steonih uvoznih junica? Ni o tome nema podataka.
U svakom slučaju, kada se želi proširivati osnovno stado, nužno je pozvati u pomoć struku i nauku. I dobro otvoriti oči koja će se rasa nabaviti. Ima ih koje u osrednjim stajama i sa osrednjom ishranom mogu imati lijepe rezultate. Ima stočarskih stručnjaka koji prednost daju grlima koja su umatičena na ovim prostorima. Poznato je da Poljoprivredno dobro “Semberija” iz Bijeljine već četiri-pet decenija ima izvanredne rezultate u proizvodnji priplodnih grla. To je nekad bio Jugoslovenski centar za selekciju simentalskog govečeta i odatle su rasna grla išla na mnoge farme i gazdinstva “od Triglava do Đevđelije”. Godinama su se stočari Poljoprivrednog dobra “Semberija” vraćali sa Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu sa najsjajnijim medaljama, šampionskim peharima i drugim priznanjima. Poslije rata vođenog na našim prostorima devedesetih godina, stočari “Semberije” su veoma brzo konsolidovali svoj genetski materijal i opet su počeli da proizvode rasna grla najvišeg kvaliteta. I opet pobjedjuju na sajmovima. Nisu li ta grla oteljena na našim prostorima pogodnija za proizvodnju ovdje kod nas. U njihovim rodovnicima su bikovi i krave sa ovih prostora upisani kao roditelji. Pored Poljoprivrednog dobra “Semberija” koje bi dodatnim ulaganjima sigurno moglo da povrati staru slavu i postane veliki centar za proizvodnju rasnog podmlatka, tu je i jedan broj privatnih farmi sa izvanrednim genetskim potencijalima. I stručnim kadrovima, slobodno se smije reći.

Ne radi se o paroli “naše je najbolje”. Ali, struka i nauka daju prednost grlima sa ovih prostore. Uz sve to, supstitucijom uvoza rasnih grla iz inostranstva utiče se i na trgovinski bilans.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>