Home » Pčelarstvo » Zajednički interesi

Zajednički interesi

Piše: Petar ILIĆ

Prst na čelo

Kaže komšija pčelar prvom komšiji voćaru, i to veoma ozbiljno:

- Moje pčele su dragocjene za oplodnju tvog voćnjaka. A i kvalitet plodova. U mnogim zemljama voćari plaćaju pčelarima naknadu. Da li si kada razmišljao o tome?

A komšija voćar mu odgovara:

- Podigao si pčelinjak uz moj voćnjak, a nijedno medonosno drvo nisi posadio. Moj voćnjak je idealna paša za tvoje “stado”. Od nektara sa mojih voćki pare si zaradio. Imaš pašu pod nosom i koristiš je besplatno. Da li si nekad razmišljao da napasanje “stoke” u tuđem pašnjaku treba da se plati?

Obostrana korist

Obostrana korist

Mali je broj voćara koji se istovremeno bave i pčelarstvom. Negdje skoro jedan ugledni pčelar nam priča kako se opredijelio za ozbiljnije bavljenje voćarstvom. I uveliko je krenuo s tim poslom. On će sigurno moći da razumije i voćare i pčelare.

Međutim, veoma često dolazi do nesporazuma. Voćari traže najpogodniji trenutak da tretiraju svoje voćnjake, pa makar to bilo i u cvatu. Oni kažu da je veoma bitno kolika je temperatura vazduha, da li ima vjetra i odakle duva kada se voćnjak tretira, da li ima kiše ili je nevrijeme najavljeno od meteorologa, pa kolika je vlažnost… Pčelari opet kažu da je zločin prskati voćke u cvatu jer to znači trovati pčele. Nije mali broj primjera da je dolazilo do sudskih sporova između pčelara i voćara.

Pčelari s pravom tvrde da njihovo “stadu” u velikoj mjeri doprinosi boljoj oplodnji i kvalitetu plodova. To je neosporno. Ali, voćari kažu da ako prskanje ne obave na vrijeme, skupa hemijska sredstva za zaštitu bilja neće biti efikasna, pa će da propadne cijela godina. Onda navode koliko su para uložili u podizanje i održavanje voćnjaka. I postavljaju pitanje: da li je voćnjak u koji su uložili velike pare njihova privatna imovina.

Neosporno da je bilo teških posljedica, bolje reći pomora pčela, koje su se trovale na voćnjacima koji su tretirani najrazličitijim sredstvima za zaštitu bilja.

Struka i nauka se malo oglašavaju. Ustvari, s njihove strane sve je jasno. Samo je pitanje kako usaglasiti dvije grane poljoprivrede.

Pčele gledaju svoja posla

Pčele gledaju svoja posla

Često smo u prilici da čujemo da se dogovaranjem sve, ili mnogo čega, može riješiti. No, rijetko se moglo čuti da su negdje pčelari i voćari sjeli za sto i bez nervoze i udaranja šakom o sto razgovarali o svojim odnosima.

Poznat nam je lijep primjer iz Brčkog. Tamo su voćari i pčelari razgovarali u tolerantnoj atmosferu, uz poštovanje i uvažavanje, i na kraju dogovor je pao: Nema više trovanja pčela pestricidima!

Posljednji veliki pomor pčela u okolini Brčkog desio se 2007. godine.A onda je uslijedio sastanak voćara i pčelara. Po riječima Veljka Živanovića, predsjednika Udruženja pčelara “Matica” iz Brčkog, do sastanka je došlo zbog kontinuirane pojave trovanja pčela svake godine, koje je uzrokovano prskanjem voća pesticidima. Uslijedio je dogovor sa voćarima o budućem zajedničkom načinu rada kako bi se ova pojava spriječila.

U ovu problematiku uključile su se Vlada i Privredna komora Brčko Distrikta. Ferhat Čejvanović, šef Pododjela za poljoprivredu u Vladi Brčko Distrikta, je istakao da jedan ovakav potez najljepše dokazuje da se dogovorom svaki problem može riješiti. On kaže da je vrijedan uspjeh povezivanje pčelara i voćara u cilju dobra svih građana Brčkog. Na okruglim stolovima, koji su organizovani, razgovaralo se o načinu rada, kada je najbolje vršiti tretiranje voćnjaka pesticidima kako bi uginuća pčela bila svedena na najmanju moguću mjeru. U čitavu kampanju uključili su se imediji, tako da je veoma širok krug stanovništva ovog dijela Posavine upućen u ovu problematiku.

Najbitnije u svemu ovome je da nije bilo ni najmanjih “varnica” nego je sve postignuto dogovorom.

Prošla godina je bila u znaku testiranja postignutom dogvora. Rezultati su odlični i gubici pčela su potpuno izostali. Ovo je prvi put poslije 15 godina da se može izreći takva konstatacija. Pčelari hvale Odjeljenje za poljoprivredu Vlade Brčko Distrikata koja je organizovala edukaciju voćara o načinima oplodnje voćki.

Sada se priprema Zakon o pčelarstvu Brčko Distrikta koji će sigurno regulisati i ova pitanja.

Zašto i drugi ne bi mogli kao Brčaci?

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>