Home » Ratarstvo » Proso – ljudska i stočna hrana

Proso – ljudska i stočna hrana

Danas je malo poljoprivrednika u Republici Srpskoj, pa i cijeloj Bosni i Hercegovini, koji znaju nešto više o prosu. To je termofilna zrnasto-skrobna biljka, koja uspijeva u toplijim krajevima. Istina, zbog kratke vegetacije gaji se i u kontinentalnim krajevima na većim nadmorskim visinama. U odnosu na pšenicu i ječam bolje podnosi sušu pa treba očekivati da će struka i nauka da je se sjete razmatrajući mogućnosi prilagođavanja proizvodnje žitarica u uslovima globalnog zagrijavanja.

Duga tradicija uzgoja
Duga tradicija uzgoja

Proso je gajeno čak četiri do pet hiljada godina prije nove ere. Ostaci ove žitarice pronađeni su u sojeničkim naseljima Švajcarske, a Galima i Skitima to je bila veoma važan usjev. Vodi porijeklo iz Azije, gdje se i danas mnogo gaji, posebno u Indiji i Kini. Gaji se dosta i u Africi. U Evropi najveće površine, blizu milion hektara, zauzima u Rusiji, te Ukrajini (preko dvije stotine hiljada hektara), a daleko manje površine u Mađarskoj, Ćeškoj i Slovačkoj.

Proso se može sijati kao glavni i kao postrni usjev. Najbolji predusjevi su korjenaste biljke i leguminoze. Korijenov sistem ove žitaricce je sposoban da upija vodu i kada je mali sadržaj vlage u zemljištu. Od svih žitarica uspijeva na najsiromašnijem zemljištu. Dužina vegetacije kreće se od 60 do 110 dana, a ako se sije kao postrni usjev, period vegetacije može biti kraći za 15 do 20 dana. To je biljka koja ne voli sjenu ni oblake tako da u krajevima sa velikim brojem oblačnih dana daje niže prinose. Kada je o zemljištu riječ – oprez! Ne podnosi kisele oranice.

Agrotehnika je prilično jednostavna: zahtijeva dobro pripremljen sjetveni sloj, optimalni rokovi sjetve su konac aprila i početak maja, daje se 20 do 25 kilograma sjemena po hektaru, razmak u redu treba da bude 12,5 do 15, a među redovima 25 do 30 centimetara, dubina sjetve dva do tri centimetra, zahtijeva temperaturu zemljišta između osam i deset stepeni, ne voli blato u vrijeme klijanja… Ukoliko se sije kao postrni usjev treba nastojati da površine budu zasijane do konca juna. Ovu žitaricu karakteriše niska klijavost, prema nekim autorima samo 52 odsto! Bokorenje je kasno i sporo, tako da usjev često ima problema sa korovima

Proso se žanje dvofazno. Stručnjaci preporučuju da se to čini kada je srednji dio metlice u fazi druge polovine voštane zrelosti.

Izuzetno zdrava biljka
Izuzetno zdrava biljka

U pitanju je veoma zdrava žitarica. Uz vrlo dobre prehrambene vrijednosti, svakako treba naglasiti da predstavlja veoma rijetko lužnato žito. Bogato je fosforom, magnezijumom, željezom i silicijumom pa odgovara anemičnim osobama. Spada u red veoma rijetkih biljnih vrsta koje imaju silicijumovu kiselinu u topivom obliku pa je organizam lakše koristi. Proso je jedino žito koje izaziva alkalnu reakciju u želudcu, pa se preporučuje osobama koje imaju problema sa ovim organom za varenje. Pogodan je za lica koja pate od crijevnih bolesti. Minerali koje sadrži, dobri su za nervni sistem, a preporučuje se i osobama koje boluju od artritisa.

S obzirom da ima u prosjeku 11,6 odsto proteina, 3.9 odsto masti, 3,1 odsto minerala i 5,2 odsto vlakana te esencijalne aminokiseline i vitamine, ovu biljku nikako ne bi trebalo podcjenjivati. Pored ljudi, veoma je dobra stočna hrana, a posebno je cijene živinari i odgajivači ribe.

Zelena masa i slama ove žitarice su visokohranljive.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>