Home » Pčelarstvo » Na mladima pčelinjaci ostaju

Na mladima pčelinjaci ostaju

Pripremio: P. Ilić

Pčelarenje na prostorima dobojske regije ima dugu i plodnu tradiciju. Ono je najčešće bilo i ostalo uzgredno zanimanje poljoprivrednih proizvođača ili zanimacija vremešnih penzionera. Ipak, danas je sve više uređenih, organizovanih i ekonomski održivih i isplativih pčelinjaka.

Udruženje pčelara iz Doboja je minulih decenija imalo uspone i padove. Rat je, nažalost, i u ovoj grani privređivanja ostavio teške posljedice. Stradao je veliki broj pčelinjih zajednica i došlo je do narušavanja ekosistema. Međutim, grupa pčelara – entuzijasta obnovila je 1997. godine svoje udruženje.

- Udruženje pčelara Doboj krenulo je u nove aktivnosti sa skromnim brojem članova, preuzimajući na sebe nezahvalnu ulogu širenja, okupljanja i omasovljenja članstva. Napori nisu bili uzaludni i trud se isplatio. Od petnaestak članova Udruženje je naraslo na preko 100 aktivnih i orgnizovanih pčelara, a još je pedesetak onih čija aktivnost nije kontinuirana i čiji je broj pčelinjih zajednica skromniji. Prema podacima iz prošle godine članovi udruženja raspolagali su sa 6.350 pčelinjih zajednica – kaže Radenko Krulj, predsjednik dobojskih pčelara.

A ruke nejake

Radenko Krulj
Radenko Krulj

Naš sagovornik ukazuje na lošu starosnu strukturu članstva.

- Većinu pčelara odavna je zahvatila jesen života, čija fizička snaga sve teže podnosi i izlazi na kraj sa svakodnevnim i napornim fizičkim zahtjevima savremenog pčelarenja. Postoji nasušna potreba ostvaranja škole pčelarstva čiji bi nastavni sadržaji, prije svega, bili namijenjeni sticanju osnovnih znanja iz oblasti pčelarstva srednjoškolske i sesoke omladine. Ta škola trebala bi biti rasadnik novih pčelarskih snaga, osnova i budućnost novog, modernijeg i efikasnijeg pristupa i prilaza razvoju pčelarstva – dodaje predsjednik Krulj.

Iako je iskustvo, svakako, nezaobilazna komponenta pčelarenja, progres i nove poglede uvijek su donosile nove, mlade generacije. Tako je i u pčelarstvu. Toga je svjestan i predsjednik dobojskih pčelara kojem je povjerena dužnost predsjednika Komisije za obrazovanje pčelara i građana Saveza udruženja pčelara Republike Srpske. Ova komisija je sačinila nastavni plan i program Male škole pčelarstva. Početak njenog rada treba uskoro očekivati.

Podsticaji dobro došli

U posljednje dvije godine dobojski pčelari su osjetili da se država brine za njih. To je izražerno kroz podsticajna sredstva. U 2007. godini iz opštinskog budžeta su dobili po osam i iz republičkog buxeta po pet konvertibilnih maraka tako da je finansijska podrška iz oba izvora iznosila preko 43.000 konvertiiblnih maraka. Minule godine izostala je subvencija iz opštinske kase, ali je Republika duplirala svoju podršku pa su 73 pčelara dobojskog udruženja ostvarili podsticaj u visini od 46.370 konvertibilnih maraka. Ukupno, dakle, u posljednje dvije godine 89.370 konvertibilnih maraka.

- Lično mislim da su podsticaji i subvencije u pčelarstvu imale ogroman moralni i materijalni podstrek našim pčelarima – ocjenjuje Radenko Krulj. – Država je prvi put prepoznala svoj interes ulaganjem u oblast pčelarstva i takvu praksu traba nastaviti. Ono čega se plašimo je prisutna ekonomska kriza, koja bi dobre početne rezultate mogla anulirati, a praksu dovesti u pitanje.

Kako dalje?

Protekla zima nije protekla bez znatnih gubitaka pčelinjih zajednica u dobojskom kraju. U Udruženju nemaju pravi uvid u uzroke jer pčelari o tome nerado govore i prećutkuju prave podatke izbjegavajući razgovor na tu temu. Ne postoje pouzdani podaci o bolestima pčela, izuzev sporadičnih slučajeva. Pčelari ne prijavljuju blagovremneo eventualno otkrivanje bolesti tako da nema organizovanog pristupa liječenju pčela.

- Kako dalje? – bilo je posljednje pitanje presjedniku Krulju.

- Naše težnje su da obezbijedimo dalji porast članstva, jačanje i omasovljenje Udruženja i povećanje broja pčelinjih zajednica. Cilj nam je nadalje da otvorimo i obezbijedimo uspješan rad Male škole pčelarstva za srednjoškolsku i seosku omladinu kao i pčelare početnike. Pomagaćemo pčelarima u granicama svojih mogućnosti da ostvare subvencije i podsticaje, a angažovaćemo se na pospješivanju organizovanih oblika plasmana pčelinjih proizvoda. Da bismo bili uspješniji potrebne su nam prostorije za Udruženje, te neophodna oprema uključujući i aparat za analizu meda. Činićemo dalje napore kroz različite edukativne metode približavanja savremenog načina pčelarenja pčelarima različitog mentalnog, obrazovnog, kulturnog i ekonomskog statusa – rekao nam je na kraju Radenko Krulj, predsjednik Udruženja pčelara “Doboj” iz Doboja.

NIJE PRESLICA ŠTO JE NEKAD BILA

I ovdje ubrzana urbanizacija, uređenje zemljišta, krčenje međa, uništavanje livada i posebno sječa šuma uz primjenu savremenih tehnoloških postupaka u poljoprivrednoj proizvodnji ne idu na ruku pčelinjoj paši i prinosima meda. Tako je u predratnom periodu lokalitet Preslica slovio za “raj za pčele”. Tokom rata došlo je do masovne sječe šume, narušena je ekološka ravnoteža pa se posljedice i danas osjećaju. Danas se pčele sa tog terena sele na druga područja što je nekada bilo nezamislivo.

Među dobojskim pčelarima postoji jedan broj entuzijasta koji već imaju iskustva sa sadnjom i uzgojem medonosnog bilja i drveća. Iskustva su različita. Bez prethodnog ispitivanja pedološkog sastava zemljišta, klimatskih uslova i adaptacije bilja i drveća na lokalne klimatske uslove teško je doći do željenih rezultata. To još jedanput potvrđuje potrebu svestranog, obučenog, pripremljenog i osposobljenog pčelara.

PČELARSKE ZADRUGE

Pčelarske zadruge se nalaze u teškoj situaciji. One objektivno nisu, u svim segmentima, dorasle potrebama pčelara kao robnih proizvođača. Da bi uspješno funkcionisale i zadovoljavale praktične potrebe pčelara moraju biti osposobljene za rješavanje i izvršenje sljedećih zadataka: otkup, kontrola kvaliteta, pakovanje i etiketiranje meda, vođenje propagandnih aktivnosti, utvrđivanje cijena meda, raspodjela dobiti, funkcionisanje organa upravljanja uz ispunjavanje obaveza pčelara prema svojoj zadruzi.

U nekoliko riječi

Manifestacija “Dani meda i pčelarstva” organizovana je u Doboju prvi put 2007. godine. Slična manifestacija regionalnog karaktera treba da se organizuje i ove godine. Pripreme su već počele.

U edukaciji i obuci dobojskih pčelara angažuju se i poznati predavači kao prof. dr Jovan Kulinčević, mr Goran Mirjanić i Rajko Pejanović.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>