Home » Pčelarstvo » Slatki majstor Mladen

Slatki majstor Mladen

Razgovor vodio: Petar Ilić

Da li ste čuli za Mladena Merćepa iz Dervente?

Ako niste – šteta! Taj tridesetšestogodišnjak se opredijelio za profesionalno bavljenje pčelarstvom i nije se pokajao. Ima oko 500 pčelinjih društava. Smjestio ih je na četiri lokacije, dvije u Modranu i na po jednoj u Tetimama i Dažnici. On je, sa suprugom Željkom,  živi primjer kako se od pčelarstva može lijepo živjeti. Pored njih dvoje na pčelinjaku imaju i jednog zaposlenog radnika.

Željka i Mladen Merćep

Željka i Mladen Merćep

- Moj otac se bavio pčelarstvom, i danas se bavi,  pa sam veoma rano vidio i shvatio da je to lijep posao – priča nam Mladen Merćep. – Uspio sam blagovremeno da otkrijem mnoge pčelarske tajne i to mi dobro dođe u pčelarenju tako da sam gubitke sveo na minimum, a mnoge stvari na pčelinjaku sam racionalizovao tako da obezbjeđujem zadovoljavajuću produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost. Ali, uvijek valja učiti. Pojavljuju se mnoge nove stvari i pčelar to mora sve da prati jer ako izgubi korak, zaostajanje je neminovno.

U selima gdje su smještene pčele Merćepovih obilje je pčelinje paše. Bagrem je posebno izdašan. Pored njega, koji medi zaista izvanredno, tu je i dosta livadskog bilja, pa lipa, žestika, zlatošipka, maslačak, iva…

- Zadovoljan sam postignutim prinosima – nastavlja naš sagovornik. – Uspješno sprečavam nagon rojenja. Moja iskustva govore da je najbitnije iskorisiti kratke paše. Jako društvo za sedam dana završi posao. Zato sam se opredijelio za dvomatično pčelarenje ili kako ja to više volim reći – udvojeno. Ako jedno društvo obezbijedi četrdesetak kilograma meda na bagremu, to je uspjeh. Kada bagrem dobro medi jedno društvo može da obezbijedi i po osamdesetak kilograma meda. Međutim, to mogu samo društva sa oko sto hiljada radilica.

- Ovaj ugledni pčelar je pristalica prirodnog rojenja i proizvodnje matica na vlastitom pčelinjaku. On ih proizvodi samo za svoje potrebe i zadovoljan je postignutim rezultatima i u tom poslu. Posebnu brigu vodi o zazimljavanju pčela. Kaže da je mnogo bitno da se taj posao obavi na vrijeme. Naravno, da pčelama treba ostaviti dovoljno hrane jer je med kao hrana za pčele nezamjenjiv. On pogače koristi samo u izuzetnim situacijama.

- Mnogi tvrde da u pčelarstvu mogu biti uspješni samo oni koji uspješno izlaze na kraj sa bolestima – primjećujemo.

- Svakako. Nozemoza i varoa su najopasnije. Ipak, varoa je neprijatelj broj jedan. Mislim da bar za sada ta borba može biti uspješna samo uz upotrebu hemijskih sredstava. Bez hemije, zaista, ne ide. Međutim, ne treba se odricati i nekih prirodnih sredstava. Kod mene se dobro pokazao ruski čaj “KAS  81″. Spravljam ga sam od pelina i borovih vrhova. Odem u planinu i naberem dovoljne količine pa to kasnije spravljam i dajem pčelama. I još jedno moje iskustvo – pčele treba držati na suncu. Hlad, pa ni prošara, nikako ne dolaze u obzir. Ventilacija je, takođe, veoma bitna.

Na kraju Mladen Merćep kaže:

- Pčelarstvo je lijep posao. Ali, mnoge stvari su neregulisane. Nemamo Zakon o pčelarstvu, falsifikatori meda su prisutni na tržištu, pčelari trebaju da imaju svoje mjesto i ulogu u proizvodnji i prometu i to ne samo pčelinjih proizvoda. Jer, uloga pčela kao oprašivača je nemjerljiva. A što se proizvodnje tiče, treba slušati prirodu pa osjetiti kada pčeli treba pomoći, a kada joj se višak meda, matične mliječi, polena ili propolisa može oduzeti.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>