Home » Ratarstvo » Plijesnivost klipova kukuruza

Plijesnivost klipova kukuruza

Oboljenja zvana plijesnivost klipova kukuruza su najveći i trajan problem u proizvodnji i skladištenju kukuruza u našoj zemlji. Problem počinje u polju, a završava se u skladišnom prostoru. Rezultat je mali prinos i nikakav kvalitet zrna i prerađevina od kukuruza. Najčešći uzročnici plijesnivosti klipova kukuruza su gljive iz rodova Fusariuma, Giberella, Diplodia i Aspergillusa.

Fuzariozne plijesnivosti klipa i zrna

Fuzarioza
Fuzarioza

Fuzariozne plijesnivosti klipa i zrna su najsnažnija oboljenja kukuruza. Izazivaju ga gljivice iz roda Fusarium pri čemu je F. Moniliforme primarna vrsta. Do oboljenja dolazi u raznolikim vremenskim uslovima. Gljiva izaziva trulež stabljike i kolonizira bilo koji dio biljke kukuruza. Prezimljuje u ostacima kukuruza i izumrlim korovskim biljkama. Nalazi se i na sjemenu kukuruza. Fuzariozne spore šire se vjetrom i kišom na svili klipova kukuruza. Infekcije se odigravaju kroz rane od insekata ili bilo kojim drugim ozljedama na zrnima. Insekti takođe djeluju kao vektori. F. Moniliforme je rasprostranjeni patogen u cijelom svijetu, a neke infekcije potiču od gljive koja je ušla u klip iz stabljike. Nekoliko fuzarioznih vrsta koje izazivaju plijesnivost klipova proizvode štetne toksine, te dalju pažnju treba usmjeriti na ishranu sa plijesnivim kukuruzom. Fuzariozne vrste obično oštećuju biljke u polju, ali mogu biti i štetnije u skladištima ako je vlaga 18% ili viša u zrnima kukuruza.
Simptomi počinju na bilo kojem dijelu klipa, u vidu blijedo ružičaste do naranxastoljubičaste boje mekane plijesni. Često truljenje počinje na oštećenim zrnima od strane insekata. Uobičajeno fuzariozna trulež ne zahvata cijeli klip, a napadana zrna su razbacana ili su skupljena u obliku grozdova na cijelom klipu. Inficirana zrna su često preplanulo žućkastosmeđe boje, ponekad braon obojena ili posuta bijelim prugama.

Giberliozna plijesnivost klipa

Giberela

Giberela

Giberliozna plijesnivost klipa prouzrokuje Gibberella zeae seksualni stadijum Fusarium graminearum koji istovremeno izaziva i trulež stabla. Prezimljava u ostacima kukuruza. Spore se šire kišom i vjetrom. Zaraza se ostvaruje preko svile klipa, koja je najosjetljivija u periodu od dvije do šest nedjelje poslije pojavljivanja. Stalno proizvodi mikotoksine vomitoksin, zearalenon i druge. Uobičajene štete su u polju i u skladištima kad je vlaga u zrnima 18 i više procenata.
Giberliozna plijesnivost se najčešće identifikuje kao bijela ili ružičasto obojena plijesan. Skoro uvijek počinje od vrha klipa. Komušina i svila klipa su jako priljubljene uz oklasak zbog pretjerane priljubljenosti plijesni na komušini i svili. U težim slučajevima, ružičasta plijesan je vidljiva spolja na vrhu komušine klipa. U nekim slučajevima oboljenje je suviše blijedo, pa se lako uočava po bijeloj boji plijesni. U ovakvim slučajevima je skoro nemoguće razlikovati gibelioznu plijesan od fuzariozne bez korišćenja mikroskopa. Destruktivnost ove truleži je najopasnija kad zahvati cijeli klip.

Diplodiozna trulež klipa

Diplodija

Diplodija

Diplodiozna trulež klipa je vrlo destruktivna, ali nije tipična za kukuruz kao prethodne. Prouzrokuje je gljivica Stanocarpella maydis i prouzrokovač diplodne truleži stabljike kukuruza. Prezimljava u obliku micelije, spora ili piknida na ostacima kukuruza ili na sjemenu. Spore se primarno šire kišnim kapima, pogotovo kada se odbiju od čestice tla ili zemljišne prašine. Procesi zaraze ovog oboljenja su nerazumljivi, ali se infekcije prvo otvaruju pri osnovi klipa. Oštećenja od kukuruznog plamenca u rukavcu klipa su ulazna vrata za parazit. Bolest favorizuje hladno i vlažno vrijeme tokom formiranja i nalivanja zrna. Padavine tokom avgusta, septembra i oktobra su u korelaciji sa jačinom napada i brzinom širenja diplodne truleži klipa. Ne zna se ili nije pouzdano da proizvodi štetne toksine. Ne izaziva štete u polju, ali je problem pri skladištenju ako je vlaga 18% i više u zrnima tokom sazrijevanja, berbe i skladištenja klipova ili zrna kukuruza.
Ova gljiva prvo se zapaža kao bijela plijesan, počinjući od osnove klipa. Plijesan i cijela zrna se potom preobraćaju u sivobraon boju i trulež uobičajeno zahvata cijeli klip. Plijesan je očevidna na spoljnoj komušini ili rukavcu klipa. Istaknuta karakteristika diplodne truleži je pojava izraslina u vidu crnih tačkica ili kvrga, odnosno izraslina od crnog piknida na plijesnivoj komušini ili zrnima. To su piknidi gljive gdje se proizvode nove spore.

Aspergilioze klipa i truleži zrna

Aspergilioza

Aspergilioza

Aspergilioze klipa i truleži zrna su karakteristične za tople i suve areale i godine. Prouzrokovači su Aspergillus flavus i A. Prasiticus, poznate kao skladišne gljive, ali izazivaju trulež klipa kukuruza u polju. Mogu da se razvijaju na temperaturama višim od 35 stepeni, na zrnima čija je vlaga niža od 16%. Prezimljuje u biljnim ostacima ili na uskladištenom kukuruzu. Spore se šire vjetrom i insektima. Infekcije se ostvaruju preko insekatskih ozljeda ili drugih rana ili preko svile.
Ove gljive proizvode čuvene i štetne toksine kukuruza, alfatoksine. Ove gljive se lako determinišu i identifikuju u kukuruzu, jer proizvode fluorescentne komponente pod crnom svjetlošću, koja potencira potrebu za test na alfatoksine.

Suzbijanje plijesnivosti klipova i zrna kukuruza

Preventivne mjere su teške i neizvodljive zbog zavisnosti od vremenskih uslova i ograničenih efekata agrotehničkih mjera. Kontrola oboljenja se svodi na poboljšanje berbe ili žetve i skladištenja sa ostvarenim prinosom klipa ili zrna kukuruza.
Prva mjera predohrane je sjetva rezistentnijih hibrida, ali rezistentnost prema plijesnima klipa varira u okviru hibrida, sorti i linija, mada ne postoji potpuna otpornost. Hibridi sa skidanjem komušine ispoljavaju tendenciju manje osjetljivosti prema giberlioznoj truleži klipa, ali i mogućnosti za veću osjetljivost zrna da budu oštećena od skladišnih insekata (žitni i pirinčani žižci, moljci brašnari).

Bolje spriječiti

Bolje spriječiti

Suzbijanjem kukuruznog plamenca, pregljeva, moljaca i kukuruzne zlatice se na najjednostavniji način reduciraju fuzariozne plijesnivosti klipa. Rotacija usjeva donekle može ublažiti pojavu plijesnivosti, ali samo ako je u pitanju diplodna plijesnivost klipova kukuruza.
Obavezni su pregledi polja u fazi formiranja i nalivanja zrna sa ciljem identifikacije i regionalizacije areala raširenosti i mogućih problema zbog plijesnivosti. Žetvu takvih parcela uraditi što je prije moguće radi sprečavanja razvoja i rasprostiranja patogena plijesnivosti. Dobro spremljeni kombajni mogu značajno da smanje štetu, jer su oštećena zrna značajno osjetljivija na prouzrokovače oboljenja. Podešeni i prilagođeni kombajni se koriste da spriječe odbacivanje trulih i zrna lake težine tokom kombajniranja.
Čišćenjem zrna prije sušenja uklanjaju se fine čestice, koje su najčešće i najplijesnivije i sa najviše toksičnih komponenti na površini komušine, klipova i zrna. Plijesniva zrna moraju se sušiti odmah i brzo skinuti vlagu do 15% ili manje do 13-14% ako se planira dugoročno skladištenje. Držanje zrna, čak i za vrlo kratko vrijeme može rezultirati u pravu plijesan, koja će proizvesti veliku količinu toksičnih supstanci. Da ne bi bilo problema sa plijesnima, ne treba sušiti odmah, već to mora imati ekonomsku opciju u brzini i sušenju na visokim temperaturama. Iza toga zrna se hlade u očišćene binove prije skladištenja novog roda. Obavezne su aeracije i stalna eleviranja uskladištene robe sa periodičnim kontrolama kondenzacije, razvoja plijesni i suzbijanje skladišnih insekata (žižci).
Antifungalne supstance, kao što je propionska kiselina (Popcorn) mogu da retardiraju ili zaustave razvoj i porast plijesni u skladištu, ali ne suzbijaju prisutne gljivice i ne uništavaju formirane toksine. Nedostaci propionske kiseline se odnose na korišćenje zrna i cijene koštanja Plijesniva zrna se moraju ispitati na sadržaj mikrotoksina prije stavljanja u promet, preradu ili ako se koriste u ishrani ljudi, domaćih životinja i divljači.
Izbor ranostasnih hibrida spada u najefikasnije mjere u našim uslovima. Ukoliko je zaraza ostvarena u polju, za preporuku je siliranje cijelih biljaka kukuruza ili zrna, mljevenje klipova, prevremena žetva i sušenje ili konzerviranje preparatima na bazi propionske kiseline. Kod prirodnog sušenja klipova u koševima koriste se promajna mjesta u pravcu dominantnih vjetrova ili se izvode zadimljavanja sa prirodnim materijalima (slama, drvo, šaša i dr.).

Dr Mladen Marković, naučni savjetnik Delta holding Agrar, Beograd

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>