Home » Ratarstvo » Kamilica – najzastupljenija ljekovita biljka u BiH

Kamilica – najzastupljenija ljekovita biljka u BiH

Kamilica (Matricaria chamomilla L., fam. Asteracea) je jednogodišnja, zeljasta, korovska biljka. Stablo je uspravno, do 80 cm visoko, od osnove granato, golo. Ima tanak i slabo razvijen vretenast korijen. Listovi su višestruko perasto dijeljeni. Cvjetovi su sakupljeni u glavičaste cvasti koje su poluloptaste ili kupaste, sa kratkom drškom, najviše do 2 cm ili bez nje. Cvjetište je šuplje i golo, do 6 mm visoko i do 2 mm široko, u mladih glavica poluloptasto, a u starijih kupasto. Po obodu glavice ima do 20 bijelih, jezičastih ženskih cvjetova, sa tri zupca i četiri nerva. U sredini glavice ima mnogo zbijenih žutih, cjevastih, hermafroditnih, petozubih cvjetova. Za puni razvoj cvijeta potrebno je 20-25 dana. Kamilica cvjeta u aprilu i maju. Procjenjuje se da u jednom kilogramu ima preko 20 miliona sjemenki. Vegetacioni period traje oko 100 dana. U Bosni i Hercegovini kamilica je najzastupljenija zeljasta biljka i biljka koja se najviše upotrebljava.

Gajenje kamilice

Pored prave kamilice (Matricaria chamomilla L.) postoje i druge vrste ovog roda, koje nemaju isto farmakološko svojstvo kao kamilica. Od postojećih vrsta, sa kojima je moguća zamjena prave kamilice, možemo da navedemo: Matricaria maritima L. i Matricaria discoidea DC. Obje ove vrste su po svom izgledu veoma slične kamilici. Razlikuju se od nje po tome što nemaju karakterističan prijatan miris i nagorak ukus. Druga karakteristična razlika je što prava kamilica ima šuplju cvjetnu ložu, dok ostale vrste u presjeku cvasti nemaju šupljinu.

Zemljište i plodored

U pogledu zemljišta kamilica ne postavlja neke određene uslove. Može da se gaji gotovo na svim tipovima zemljišta, kako na plodnim i bogatim, tako i na siromašnim, čak i ekstremno alkalnim. Kamilica nema neke posebne zahtjeve u pogledu pretkulture. Kamilica dobro podnosi i monokulturu, naime, može da se gaji dvije do tri godine uzastopno na istom zemljištu.

Obrada zemljišta i đubrenje

Zemljište za kamilicu treba pripremiti tokom ljeta, a najkasnije do početka jeseni, tj. do septembra. Naročito je važno da se zemljište što ranije obradi u onim krajevima gdje nema dovoljno atmosferskih padavina. Dubina oranja za kamilicu na normalnim zemljištima treba da bude oko 25 cm. Nakon oranja i tanjiranja, zemljište treba fino usitniti rotacionom frezom ili sjetvospremačem, a zatim povaljati teškim glatkim valjkom. Pri obrađivanju zemljišta za kamilicu najveću pažnju treba posvetiti uništavanju korovskih biljaka. Naročito veliku štetu mogu da joj nanesu višegodišnji korovi, kao i korovi sa velikom lisnom površinom. Kako u organskoj poljoprivredi nije dozvoljena upotreba herbicida, pripremi zemljišta treba obratiti naročitu pažnju. Na srednje plodnim i bogatim zemljištima kamilicu ne treba đubriti jer je đubrena kamilica prebujna, pa je berba znatno otežana. Na siromašnijim zemljištima, može da se predsjetveno unese u zemljište neko od organskih đubriva (stajnjak, kompost…). U organskoj poljoprivredi nije dozvoljena upotreba sintetičkih mineralnih đubriva (NPK, urea, KAN).

Sjetva

Kamilica

Kamilica

Kamilica se u našem regionu sije krajem avgusta i tokom septembra. Ukoliko sjeme dobije dovoljno vlage, za 8-10 dana počinje da klija. Mlade biljke do zime ojačaju, potpuno prekriju zemljište i takve prezime. Rano s proljeća, čim se snijeg otopi, kamilica intenzivno počinje da se razvija. Kamilica se sije omaške i u redove. Bilo da je u pitanju jedan ili drugi način sjetve, pravilo je da sjeme mora da ostane na površini zemljišta, jer je sjeme kamilice veoma sitno i klija isključivo na svjetlu. U redove se kamilica sije sijačicom za žito, s tim što sa sijačice moraju da se skinu ulagači sjemena, tzv. lule. Rastojanje između redova treba da iznosi 20-30 cm. Izbjegava se sijati čisto sjeme kamilice, nego se prethodno pomješa sa vlažnim sitnim pijeskom. Poslije sjetve, posijana površina se obavezno valja lakim glatkim valjkom da bi se sjeme priljubilo uz zemljište i došlo u dodir sa zemljišnom vlagom. Kamilica se može sijati i ručno. Sjeme se i u ovom slučaju prethodno pomješa sa vlažnim sitnim pijeskom. Sije se po tihom vremenu, jer i najslabiji vjetar može da poremeti sjetvu. Za sjetvu kamilice se kod nas koristi tzv. pulvisno sjeme. To je ustvari sjeme kamilice pomješano sa dijelovima cvasti (laticama). Cijena jednog kilograma takvog sjemena je od 20 do 30 KM. Na našem tržištu moguće je pronaći i organsko sjeme kamilice. Količina pulvisnog sjemena potrebnog za sjetvu jednog hektara iznosi 10-15 kg, a zavisi od preciznosti sijačice, kvaliteta i pripremljenosti zemljišta.

Njega i berba

Pod njegom kamilice podrazumjeva se uništavanje korova ako se pojave u toku vegetacionog perioda. Uništavanje korova vrši se isključivo mehaničkim putem. Kamilica se gaji radi dobijanja cvjetnih glavica. Cvjetanje kamilice počinje u aprilu. Najveći procenat etarskog ulja u cvjetnim glavicama nalazi se u fazi punog cvjetanja. Najbolje je ako se berba obavi kada bijeli jezičasti cvjetovi zauzmu vodoravan položaj. Na našem području kamilica se bere krajem maja ili početkom juna. Berba na manjim površinama (do 0,5 hektara) obavlja se ručno, pomoću tzv. „češljeva“ koji su specijalno izrađeni za tu namjenu. Berba kamilice obično počinje rano ujutro i bere se sve dok dan ne otopli. Kasnije ubrana kamilica lako se ugrije, a i gubici su veći. Danas se za berbu kamilice na većim površinama koriste specijalni berači pomoću kojih se dnevno može obrati 2-2,5 hektara. I u Bosni i Hercegovini ima nekoliko ovih berača.

Tretman nakon branja i prinos

Kamilica treba da se što prije transportuje na sušenje da se ne bi „upalila“. Suši se razastrta na drvenim ljesama, u tankom sloju, u hladovini, na promaji ili u termičkim sušarama na temperaturi do 45 stepeni. Ne smije se sušiti na suncu, jer ovako osušen cvijet kamilice potamni. Za vrijeme sušenja masa se ne prevrće da se glavice ne bi izdrobile. Prirodno sušenje traje od 5 do 10 dana, a sušenje u termičkim sušarama traje 24 časa. Odnos svježe i suve mase je 5:1. Osušena droga se pakuje u sanduke koji su sa unutrašnje strane obloženi papirom ili u duple papirne vreće. Čuva se na suvom, hladnom i promajnom mjestu. Droga je karakterističnog, prijatnog i snažnog mirisa i nešto gorkog ukusa. Etarsko ulje kamilice dobija se destilacijom vodenom parom, a destilacija traje oko 10 sati. Ulje je gusto, tamnoplave boje i karakterističnog prijatnog mirisa. Prinos kamilice kod nas se kreće od 500 kg po hektaru osušenih cvasti. Pored cvasti dobije se 200-400 kg po hektaru cvasti sa dužim peteljkama (kupka).

Ljekovitost kamilice dobro su poznavali egipatski i grčki ljekari o čemu postoje pisani dokumenti. Od najstarijih vremena do danas upotreba kamilice stalno se povećava. Etarsko ulje kamilice proizvodilo se još u 16. vijeku. Najviše se gaji u Argentini, Brazilu, Egiptu, Mađarskoj, Rusiji i Srbiji. U Bosni i Hercegovini kamilica se gaji na oko 300 hektara.

Sastav i upotreba

Čaj za bolesne i zdrave

Čaj za bolesne i zdrave

Kamilica sadrži od 0,3-2% etarskog ulja, flavonoide, seskviterpenske laktone, kumarine, aminokiseline, gorke materije, tanine, holin, sluzi, polisaharide, organske kiseline, fitosterin i dr. Cvijet kamilice je karminativ, spazmolitik, blag sedativ, antiseptik, antikataraktik, stomahik, antiflogistik, dijaforetik, a dokazano je baktericidno i fungicidno dejstvo. Koristi se kod želučano-crijevnih bolesti (gastritisa, enteritisa, kolitisa, nadimanja, grčeva), kod otežane menstruacije, dijareje. Spolja se koristi kod upala kože i sluzokože, za inhalaciju, za ispiranje rana, kod opekotina, ekcema, kod oboljenja sluznice grla i nosa, za ispiranje očiju i za jačanje korijena kose. Etarsko ulje primjenjuje se u kozmetičkoj i parfimerijskoj industriji. Kamilica je jedino sredstvo koje se u određenoj količini može davati novorođenčadi.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>