Home » Uvodnik » Kalendar radova za septembar

Kalendar radova za septembar

SEPTEMBAR – MIRIS JESENI

Piše: Petar Ilić, zamjenik glavnog i odgovornog urednika godišnjaka “Poljoprivredni kalendar”

Uveliko se osjeća da ljeto odlazi, a dolazi jesen. Nema velikih žega i omorina, noći su sve svježije. Posebno su jutra svježa i sa puno rose. Priroda postepeno mijenja svoj izgled. Vegetacija je sve manje bujna. Dani su kraći i broj sunčanih dana se smanjuje, što direktno uslovljava da je srednja mjesečna temperatura vazduha za tri-četiri stepena niža nego u avgustu. Ipak, i u septembru bude relativno toplog vremena, i to najviše zahvaljujući vedrini.
Septembar je u višegodišnjem nizu samo malo oblačniji od jula i avgusta, a vedriji je od juna. Kiše su rjeđe i padaju slabijim intenzitetom nego tokom juna, jula i avgusta. Ekstremno visoke temperature su rjeđa pojava, manje je opasnosti od nevremena sa grmljavinom i gradom.
Jesenje magle, pogotovu po riječnim dolinama i kotlinama, postaju češće, ali traju kratko. Septembar je, inače, na našim geografskim širinama mjesec tišine jer duvaju vjetrovi slabih brzina i jedan je od najtiših mjeseci u godini. To je, najčešće, mjesec stabilnih vremenskih prilika. Početkom treće dekade ovog mjeseca i zvanično ćemo ispratiti ljeto i prirediti dobrodošlicu jeseni – tačno u utorak 22. septembra u 22 sata i 18 minuta.
Navedene vremenske prilike u velikoj mjeri utiču i obim i dinamiku poljoprivrednih radova.

U polju

U septembru se nastavlja sjetva uljane repice, djeteline, lucerke, trava i travno-djetelinskih smješa. Prva dekada mjeseca je posljednji rok za sjetvu ovih usjeva. Ali, ako suvo vrijeme ne obezbjeđuje uslove za normalne sjetvene radove, ovaj posao se zna produžiti čak do 25. septembra što nikako nije optimalni rok. U drugoj dekadi septembra siju se ozima grahorica, ozimi grašak, njihove mješavine s ozimom raži i ozimim ovsem, a pri kraju mjeseca i s ozimom pšenicom i ozimim ječmom.
U prvoj polovini septembra počinje jesenje-zimsko oranje zemljišta predviđenog za proljetnu sjetvu. Beru se rani hibridi kukuruza, suncokret i soja. Vadi se krompir. Obavlja se priprema za sjetvu ozimih usjeva: pšenice, ječma, tritikalea, ovsa i raži. Završavaju se radovi na uređenju zemljšta: ravnanje, podrivanje, kalcifikacija.
U skladištima se kontroliše ranije spremljeni rod pšenice i drugih usjeva. Posebno se provjerava sadržaj vlage i zdravstveno stanje. U ovom mjesecu pored priprema za sjetvu i same sjetve, što znači definfekciju i dezinsekciju sjemena, u ratarstvu se pripremaju pesticidi, izuzev početne zaštite uljane repice od buvača i repičinog sjajnika.

U povrtnjaku

Do sredine mjeseca siju se zimski lukovi i srebrenjak, a spanać, rotkva i ozima salata sve do oktobra u rokovskoj sjetvi, na sedam do deset dana. Sadi se rasad ozime salate posijane tokom avgusta.
Pristiže povrće iz postrne sjetve pa se beru boranija, kornišon, krompir, paradajz, paprika, plavi patlidžan, spanać, rotkvice, srednjerane kupusnjače i drugo jesenje povrće. U toku septembra najveći broj poslova odnosi se na ubiranje. Od pravilne berbe zavise prinosi, ali i dužina perioda obrazovanja novih plodova. Smatra se da nepravilna berba, kada se oštećuju listovi i stabla biljaka i neblagovremena berba, mogu smanjiti prinose od 30 do 50 odsto. S obzirom da je ovo mjesec masovne berbe paprike, paradajza, krastavaca, boranije i drugih vrsta povrća, o tome treba voditi računa. Kod paradajza (visoke sorte) početkom septembra treba zakinuti vrh stabla i bočnih grana ostavljajući iznad posljednje cvasti dva do tri lista što omogućuje da se pravilno obrazuju svi plodovi, a najveći broj i da sazri do prvih mrazeva. Za proizvodnju paradajza značajno je da na kraju vegetacije bude što više obrazovanih plodova, makar i zelenih, jer i oni uspješno dozrijevaju u toku mjeseca ili dva i tako produžavaju vrijeme korišćenja paradajza.

Sezona kupusa u jeku

Sezona kupusa u jeku

Krajem mjeseca treba početi rasturanje stajnjaka i osnovnu jesenju obradu zemljišta u povrtnjaku. Površine oslobođene vađenjem, odnosno berbom povrća, odmah obraditi. Ta priprema može biti za gajenje proljetnih vrsta i tada je bez fine površinske obrade. Za gajenje jesenjih i zimskih vrsta uključuje se odmah i fina površinska priprema zemljišta.

Kod stoke

Septembar, kao i dva prethodna mjeseca, je u znaku sabiranja ljetine. Stočari treba da obrate pažnju na razne otpatke od ljetine i da ih najracionalnije iskoriste. Nedopustivo je, na primjer, da se bilo šta pali i na taj način domaćinstvo ostaje bez prostirke za stoku. Slama je najčešća i najkvalitetnija prostirka i treba je odmah poslije berbe sakupljati i balirati. Savremeni kombajni imaju priključke kojima se slama odmah skuplja i balira, a ako to nema, treba je pokupiti ručno, samo da se sačuva.
Suva kukuruzovina, lomljena kukuruzna kočanka kao i otpaci od još nekih poljoprivrednih kultura takođe se mogu koristiti za prostirku, posebno u velikim živinarnicima, gdje se živina drži na podu, a i piljevina može korisno poslužiti. Ponekad se slama, piljevina, kokuruzovina i kukuruzna kočanka koriste i kao ogrevni materijal, ali to je najgori i najnerentabilniji način korišćenja otpadaka.
Stoka se postepeno privikava na prelaz sa zelene na suvu hranu.

U voćnjaku

U prvoj dekadi septembra završava se kalemljenje voćaka očenjem na spavajući pupoljak. Završava se berba šljiva, ali ova godina je izuzetna, sve je poranilo pa i šljive tako da taj posao treba završiti jer je vjerovatno započet u prethodnom mjesecu. Izuzetak su priplaninski krajevi, u kojima je septembar i ove godine mjesec glavne sezone sušenja šljiva. Beru se plodovi zimskih sorata jabuka i krušaka i skladište u hladnjačama. Sa jabukama – oprez! Suviše rano obrani prezreli plodovi nisu pogodni za čuvanje, pa je određivanje najpogodnijeg vremena berbe zimskih sorti jabuka od posebne važnosti.

Prvo u hladnjaču

Prvo u hladnjaču

Riječ-dvije o zaštiti. Najvećem broju voćnih vrsta nije potrebna posebna zaštita. Izuzetak je kruška. U rodnim zasadima, izvjesnih godina, pojavljuje se kruškin cvjetožder, po pravilu u starijim, zapuštenim zasadima. U voćnjacima u kojima se sprovodi sistematska zaštita rijetko se javlja u takvom obimu da je neophodno prskanje. Ženka odraslog insekta polaže jaja u cvjetne pupoljke krajem septembra. Iz jaja se izlegu larve koje se hrane unutrašnjim dijelovima cvjetnih pupoljaka. Šteta se uočava tek idućeg proljeća – napadnuti pupoljci ne kreću i pri dodiru lako se odvajaju od drveta. Za razliku od većeg broja drugih insekata, kruškin cvjetožder se nerado seli s jednog stabla na drugo, pa to olakšava suzbijanje. Da bi se kruška zaštitila od ove štetočine, prska se jednom – krajem septembra. Prskaju se samo sorte čiji su plodovi obrani.
Obavlja se osnovno đubrenje i priprema površina za podizanje sjemeništa, rastila, matičnjaka, vegetativnih podloga i voćnjaka. Ako to već ranije nije urađeno, podižu se zasadi jagoda. Jagode posađene u septembru daju u narednoj godini znatno niži rod nego ako je sadnja bila krajem jula ili početkom avgusta. I pored toga, priprema zemljišta i sadnja jagoda u septembru daju bolje rezultate nego ako se to ostavi za oktobar, novembar ili mart naredne godine.
Ako se zemljište u voćnjacima cijelog ljeta održava u obrađenom stanju, u septembru nema potrebe za posebnom obradom. Korovi više ne pričinjavaju ozbiljne teškoće. Na površinama koje su navodnjavane prisustvo korova može biti čak i korisno, jer će korovi ili podkulture u voćnjacima koristiti višak vlage i azota i na taj način smanjiti mogućnost naknadnog aktiviranja porasta porasta voćaka. Počinje priprema zemljišta za jesenju sadnju ostalih voćnih vrsta. Vrši se ugovaranje potrebnih količina sadnica određenih vrsta i sorata. U zasadima jagodičastog voća obradom se uništavaju korovi, a kod jagoda se zakidaju stoloni.

U vinogradu

U septembru zri veliki broj stonih sorti vinove loze. Pošto ne sazrijevaju svi grozdovi istovremeno, berba se sprovodi u nekoliko navrata. S berbom se počinje kada je zrelo najmanje 30 odsto roda. Beru se samo zreli i zdravi grozdovi.
U ovom mjesecu počinju i pripreme za jesenju sadnju vinove loze. Sadnja u jesen, u našim klimatskim uslovima, bolja je od proljetne. Pri sadnji neophodno je pripremiti zemljište tako što se uz duboku zimsku obradu đubri stajnjakom i mineralnim đubrivima. Đubrenje vinograda stajskim đubrivom smatra se veoma važnom agrotehničkom mjerom pošto je ono hranljivo i sadrži sve hranljive materije neophovne vinovoj lozi. Stajnjakom se đubri zemljište na kojem će biti podignut vinograd, ali i zasad vinove loze u plodonošenju svake treće ili pete godine u količini od 10 do 30 tona po hektaru. Đubrivo se razbacuje prije duboke obrade zemljišta. Kada se sadi kalemljena loza veoma je važno odabrati i najpodesniju loznu podlogu. A ona će zavisiti od tipa zemljišta i mnogih drugih faktora pa je najbolje da podlogu odredi poljoprivredni stručnjak.

Na pčelinjaku

Dovršavaju se radovi započeti u avgustu. Odstranjuje se medljikovac. Hrana i polen se približavaju leglu, skidaju se nastavci. Valja se boriti protiv moljca i vašiju. Sprečavati pojavu grabeži. Pravo je vrijeme za pripremu košnica za uzimljavanje. Prioritet je dopuna rezervi hrane, bilo dodavanjem ramova s medom ili dodatnom prihranom u vidu prerađenog šećernog sirupa i to je mnogo bolje obaviti sada nego uznemiravati društvo i otvarati košnicu tokom hladnih zimskih dana.
Saniranje društava bez matice, sa lošom maticom, rasformiranje slabih društava, zatim tretiranje protiv varoe i zaštita saća od voskovog moljca, obavljaju se što je prije moguće. Preventivno davanje lijekova se u savremenom pčelarstvu ne praktikuje, nego se lijekovi daju tek kad se pojave prvi znaci oboljenja.
Na letu košnica postavljaju se češljevi radi zaštite od miševa, a postavljanjem lovilica u vidu flaša sa ukislim pivom ili voćnim sokom nastavlja se borba protiv osa i stršljenova.
Ramove koji nisu dobro izgrađeni (satne osnove) a nisu zaleženi, sada treba ukloniti iz klubeta, ako to nije učinjeno ranije. Ako ima ramova sa malim površinama pod legom i bez hrane, najbolje ih je privremeno staviti na kraj pčelinjeg gnijezda dok leglo ne izađe, a zatim ih ukloniti.
U septembru još ima paše: djetelina, stručak, različak, metvica, vrbica, majčina dušica, bijela trava, divlja cikorija, lozika, bosiljak, heljda, šafran… U planinskim krajevima značajan je vrijesak.

Na okućnici

Krajem mjeseca uklanjaja se iz višegodišnjih leja procvjetalo ljetno cvijeće. Krajnje je vrijeme da se početkom mjeseca zasadi dvogodišnje proljetno cvijeće – maćuhica, spomenak i dr.
Četinarske biljke, ako želimo da dobro prezime, treba obilato zalivati bez obzira na kiše.

Stigla jesen rana

Stigla jesen rana

U septembru se sakuplja sljedeće ljekovito bilje: hrastov lišaj, čemerika, digitalis, divizma, šipurak, kleka, krušina, lincura, nana, neven, slatka paprat, odoljen, oman, morač, mrazovac, čičak, bijeli sljez, tatula, trnjina, velebilje, iđirot, trava za srce…

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>