Home » Aktuelnosti » Agroturizam -prilika za ekonomski razvoj sela

Agroturizam -prilika za ekonomski razvoj sela

Piše: Petar Ilić

Ruralni dio Republike Srpske mogao bi postati pravi mamac za turiste koji žele da se što više udalje od gradske vreve, izduvnih gasova, usijanog asfalta… i nađu se u seoskoj idili slušajući kako vjetar šumi, a rijeka žubori. Mnogo čega imaju naša sela. U prvom planu to je očuvana priroda, odgovarajuća klima, čist vazduh, bistre rijeke, potoci i jezera, obilje i raznovrsnost biljnog i životinjskog svijeta, vjerski objekti, kulturno istorijski spomenici i što je najvažnije prijatni ljudi koji znaju kako se gost dočekuje i kako se postupa s njim.

Do sada postignuto u oblasti agroturizma (mnogo više se koristi pojam seoski turizam) ne bi moglo dobiti prolaznu ocjenu. Ali, da prvo razjasnimo zašto smo se opredijelili za pojam “agroturizam”, a u drugi plan stavili “seoski turizam”. Poljoprivreda je već šest hiljada godina osnova privrede.

- Sam Aristotel (384-322 p. n. e.) u svojim djelima analizirajući suštinske kategorije ekonomije (vrijednost, razmjena, raspodjela i sl.) i etike (moral, moralne norme i načela), nikad nije dovodio u pitanje temeljnu poziciju poljoprivrede. Sličan odnos, poslije Aristotela kroz istoriju , imali su poznati teoretičari ekonomije Smit, Rikardo, Marks, Kejnes, Leontif i dr – ističe dr Slavoljub Vujović, docent Fakulteta za ekonomiju i menadžment Slobomir P Univerziteta u Bijeljini.

Bez znaka jednakosti

U našim uslovima najčešće se stavlja znak jednakosti između poljoprivrede i sela. Takva praksa postepeno gubi tlo pod nogama i sve je više ljudi od struke i nauke koji prihvataju multifunkcionalnost i zalažu se razvoj industrijskih pogona, zanatstva, prerade poljoprivrednih proizvoda, pa i turizma, na selu. Onaj ko živi na selu, dakle, ne mora da se bavi samo poljoprivredom.

Primamljivo za turiste

Primamljivo za turiste

Uostalom, u nekim zemljama moderene ekonomije (Austrija, Njemačka, Svajcarska, Slovenija i dr.) to nije ništa novo. Sam termin “agroturizam” upućuje na neraskidivu vezu između turizma i poljoprivrede. A to konkretno znači da je seoski domaćin, ukoliko se prihvati da prima goste – turiste, u mogućnosti da  u svom dvorištu prodaje sir, kajmak, proju, piliće, pršutu, rakiju, prirodne sokove pa i čitavu zimnicu.

Pojmovi agrarno (poljoprivredno) i ruralno (seosko) preduzetništvo predstavljaju izvedene pojmove iz literature i prakse, modela multifunkcionalne poljoprivrede, odnosno, integralnog ruralnog i održivog razvoja poljoprivrede i sela razvijenih evropskih zemalja, posebno članiva EU, za koju su se one opredijelile (Milanović, 2006).

Mnogi vole etno stil

Jedan preduzimljivi mladić po imenu Boris Stanišić izgradio je u blizini Bijeljine etno-selo, koje je za kratko vrijeme postalo zanimljiva turistička destinacija. Kroz njega godišnje prođe oko 800.000 gostiju, što je najbolja ilustracija da se naš čovjek u vrijeme naglašenog napuštanja sela i slivanja seoskog stanovništva u gradove ne odriče svojih korijena i seoske idile. Seoske vodenice, kovačnice, autentične kuće brvnare, ambari za žito, su mamac za gradsko stanovništvo iz zemalja u okruženju, ali i evropskih država.

Seoska idila

Seoska idila

Bardača je nešto posebno. Sada se izuzetnošću sve više nameće i Gromiželj. Balkana je  već duže vremena interesantna za turiste. Još prije rata opština Mrkonjić Grad je bila uključena u projekat “Seoski turizam”. Selo Podrašnica koje je udaljeno 12 kilometara od sjedišta opštine imalo je status turističkog sela i desetak domaćinstava koja su primala goste i pružala turističke usluge. Okolina Foče bi se mogla lako pretvoriti u pravi “raj za turiste”. Zavajet i Meštrevac su na nadmorskoj visini od oko hiljadu metara (a to je nadmorska visina Zlatibora), organizovanim i smišljenim radom na unapređenju turizma mogli bi postati privlačni za prijatelje prirode lova, gljivarstva i sl. Majevica i Romanija imaju uskova sa ovu vrstu turizma. U Loparama opštinsko rukovodstvo ima ambiciozne planove.

Domaća trpeza ispred svega

Naš čovjek, po pravilu, cijeni turističku ponudu kvalitetom i raznovsnošću hrane. A tu je prednost seoskih sredina. Gastro festivali, koji se organizuju širom Bosne i Hercegovine, u okviru projekta “Pozdrav iz Bosne i Hercegovine, najbolje pokazuje koliko je kod nas sačuvana tradicija priprmanja autohtonih jela. E baš u spravljanju tih jela je šansa za poljoprivredna domaćinstva da u sve složenijim uslovima prodaje poljoprivrednih proizvoda, dio svoje proizvodnje realizuju pružajući turističke usluge. Gost iz grada nije željan pariške, natur niti bečke šnicle, ima on toga u gradu na pretek, ali će mu sigurno biti interesantna jela kao što su uštipci sa ljutim sirom, med sa suvim šljivama, rakija glogovača…

I miris i ukus

I miris i ukus

Međutim, treba biti realan. Turizam je osjetljiv i pedantan posao. Njime ne može svako da se bavi. Taj posao traži spretne ljude. Ima takvih na selu. Ali, gosti kada plate hoće kvalitetnu uslugu i ljubaznost koja je ukalkulisana u cijenu. Pojedinačni slučajevi pokazuju da se to sve može, ali te pojedinačne slučajeve treba pretvoriti u pokret kako bi se iskoristile sve prirodne blagodati Republike Srpske. Uostalom, u okruženju imamo od koga naučiti. U  zlatiborskoj kraju,  agroturizam je duboko pustio korijene. Lijepih primjera ima i u Vojvodini. U Hrvatskoj i Sloveniji ima se šta vidjeti i naučiti. Studijska putovanja domaćina i domaćica iz naših sela u tamošnja sela bila bi svojevrsna škola za one koji su voljni da se prihvate ovog posla.

Strategija do 2020. godine

Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske ne sjedi skrštenih ruku. U 2009. godini izdvojeno je  2,2 miliona konvertibilnih maraka za razvoj turizma. Sasvim razumljivo, dio tih sredstava namijenjen je za unapređenje agroturizma.

- S obzirom na to da je Republika Srpska ruralno područje, uveliko se računa na seoski turizam u dijelu Hercegovine, opštinama [ipovo, Ribnik, Mrkonjić Grad, Derventa i drugim. Razvoj seoskog turizma u svim opštinama koje za to imaju potencijale, značajno bi ubrzao i razvoj ovih opština – rekli su u Ministarstvu trgovine i turizma “Glasu Srpske”.

U ovom Ministarstvu je u toku izrada Strategije razvoja turizma u Republici Srpskoj za period do 2020. godine. Približavanje urbanog stanovništva selu i prirodi, očuvanje tradicije i kulture sela samo su neki od razloga za pokretanje aktivnosti za razvoj turizma na selu. Stoga su ulaganja u ovaj vid turizma  neophodna. Turističke organizacije opština i druga pravna lica koja se bave seoskim turizmom  mogu da apliciraju na javni poziv , koji će biti objavljen u toku godine, kako bi se ne određen način pomoglo ovoj grani turizma – rekli su u Ministarstvu.

Sve što se radi, pa i razvoj agrarnog turizma, zahtijeva sistematičnost i kontinuitet. Zato bi bilo od velikog značaja da se u selima koja imaju ambicija da se bave ovim poslom registruju zainteresovana domaćinstva pa da se potom pristupi edukaciji seoskog stanovništva kroz zimske turističke škole, radionice i seminare. U glavama mnogih ljudi na selu postoji jedno shvatanje da se parama može sve. Takva psihologija je neprihvativa, pogotovu kada je u turizmu kao privrednoj grani riječ. Ova djelatnost traži mnogo više. Moraju ti seljaci koji sutra treba da dočekaju turiste da znaju kako njihovo domaćinstvo treba da izgleda, kako se servira sto za ručak ili večeru, kako se proizvodi zdrava domaća hrana, kako se izrađuju rukotvorine, koje gljive su otrovne a koje se mogu jesti, kako treba postupiti sa licem koje ujede zmija…

Agrarni turizam je velika šansa ukupne turističke privrede u Republici Srpskoj. Mogućnosti i prirodne prednosti postoje, postoji i dobra volja države da podrži ovaj posao, finansijski i na druge načine, ali mora se imati u vidu da to nije jednostavan i lak posao gdje su pare prosute i samo ih treba pokupiti. Naprotiv, može se uspjeti samo uz mnogo mukotrpnog, sistematskog i kontinuiranog rada. I još nešto. čitav je lanac onih koji se pojavljuju  u nizu. Ipak, najvažnija alka u tom lancu je  seosko domaćinstvo.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>